FAVORIZIRAJU LI SE HOTELI!? Iznajmljivači napali plan za Novalju: 'Privatni smještaj ponovno se prikazuje kao problem'

Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) oštro je reagirala na prijedlog Plana upravljanja destinacijom Novalja, upozoravajući da se u dokumentu privatni smještaj ponovno prikazuje kao jedan od glavnih uzroka turističkih i prostornih problema, dok se hotelski sektor istodobno promovira kao poželjan smjer razvoja. Iz Udruge tvrde kako za takve zaključke nisu ponuđene dovoljno jasne analize ni dokazi te upozoravaju da se privatni iznajmljivači posljednjih godina suočavaju sa sve većim financijskim opterećenjima i ograničenjima, što bi dugoročno moglo dovesti do smanjenja broja obiteljskih smještajnih kapaciteta.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) upozorava kako prijedlog Plana upravljanja destinacijom Novalja, za koji je upravo završilo javno savjetovanje, predstavlja još jedan u nizu dokumenata u kojima se privatni smještaj prikazuje kao jedan od glavnih problema razvoja destinacije, dok se hotelski sektor unaprijed promovira kao poželjno i gotovo jedino razvojno rješenje.

Posebno zabrinjava činjenica da se takvi zaključci donose bez dovoljno jasnih analiza i dokaza koji bi ih potvrdili. Privatnom smještaju pripisuju se problemi opterećenja infrastrukture, prostora, sezonalnosti pa čak i priuštivog stanovanja, dok za takve tvrdnje nisu predstavljeni uvjerljivi podaci niti je jasno utvrđena uzročno-posljedična povezanost.

Istodobno se kroz cijeli dokument promovira razvoj novih hotela, integralnih i difuznih hotela te različite mjere za poticanje hotelskih investicija. Pri tome nigdje nije dokazano da će upravo hoteli automatski donijeti veću kvalitetu destinacije, produljenje turističke sezone ili goste više platežne moći.

Potpuno se zanemaruje i činjenica da privatni smještaj značajno doprinosi lokalnom gospodarstvu. Vlasnici apartmana i kuća za odmor kontinuirano koriste usluge lokalnih obrtnika, servisera, građevinara, knjigovođa i drugih poduzetnika, dok gosti privatnog smještaja velik dio svog odmora provode u lokalnim restoranima, kafićima, trgovinama i drugim sadržajima u destinaciji. Time se turistička potrošnja raspoređuje na velik broj lokalnih gospodarskih subjekata, umjesto da ostaje koncentrirana unutar velikih sustava.

Posebno je nelogično da se privatnom smještaju pripisuju negativni učinci na infrastrukturu, prostor i stanovanje, dok se istodobno ne objašnjava zašto bi novi hotelski kapaciteti bili izuzeti od istih učinaka. Ako je problem pritisak na infrastrukturu i prostor, tada se isti kriteriji moraju primjenjivati na sve oblike smještaja.

Dodatno zabrinjava činjenica da ovaj Plan ne dolazi izolirano, već u trenutku kada su privatni iznajmljivači već suočeni sa značajnim povećanjem davanja i novih financijskih opterećenja. Dok se prema privatnom smještaju posljednjih godina uvode sve stroža pravila, veći nameti i nova ograničenja, istodobno se hotelski sektor kroz strateške dokumente i javne politike redovito prikazuje kao poželjan i povlašten smjer razvoja. Takav pristup stvara dojam da za jedne vrijede sve stroža pravila, a za druge posebni poticaji i pogodnosti. U kombinaciji s lokalnim planovima koji privatni smještaj sve češće prikazuju kao problem, takva politika predstavlja ozbiljan udar na privatne iznajmljivače i vodi prema postupnom nestanku privatnog smještaja kao jednog od ključnih stupova hrvatskog turizma.

Nažalost, prve posljedice već su vidljive. Posljednjih dana mediji su izvijestili o slučaju dugogodišnjih iznajmljivača iz Baške Vode koji su usred turističke sezone odlučili odustati od iznajmljivanja zbog sve većih troškova i sve nepovoljnijih uvjeta poslovanja (https://www.telegram.hr/vijesti/vlasnici-popularnih-apartmana-usred-sezone-odustali-od-iznajmljivanja-troskovi-su-sve-veci/). Takvi primjeri pokazuju da upozorenja iznajmljivača više nisu teorijska, već da privatni smještaj već počinje nestajati s tržišta.

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se brojni zaključci Plana temelje na anketama i istraživanjima za koja nisu javno objavljeni svi metodološki podaci, uključujući broj ispitanika, njihovu strukturu i način formuliranja pitanja.

Posebno je zanimljivo da sam Plan potvrđuje niz pozitivnih pokazatelja razvoja turizma u Novalji: rast kvalitete privatnog smještaja, povećanje udjela objekata s četiri i pet zvjezdica, visok stupanj zadovoljstva turista, velik broj povratnih gostiju te pozitivan demografski trend grada Novalje. Unatoč tome, završni zaključci ponovno su usmjereni prema ograničavanju privatnog smještaja i favoriziranju hotelskog sektora.

Podsjećamo da privatni smještaj desetljećima predstavlja okosnicu turističke ponude Novalje. Upravo je kroz ulaganja u privatni smještaj stvoren značajan dio kapaciteta koji su Novalju pozicionirali među najpoznatije turističke destinacije na Jadranu. Danas se, umjesto kao partner razvoja, privatni smještaj sve češće prikazuje kao problem koji treba ograničiti.

SMOi nije protiv razvoja hotelskog smještaja niti protiv novih investicija. Međutim, protivimo se pristupu prema kojem se privatni smještaj sustavno prikazuje kao prepreka razvoju, dok se hotelski sektor unaprijed proglašava jedinim nositeljem kvalitete i održivosti.

Smatramo da razvoj Novalje mora biti uravnotežen, utemeljen na stvarnim podacima i jednakom uvažavanju svih sudionika turističkog sektora. Privatni smještaj nije problem koji treba ukloniti, već važan dio turističke ponude Novalje i jedan od temelja njezina turističkog uspjeha.