Na današnjem samitu, koji je prošao bez usvajanja zajedničke izjave, čelnici EU-a i njezinih država članica potvrdili su svoju predanost procesu proširenja EU-a, javlja slovenska novinska agencija STA.


Još su jednom istaknuli Crnu Goru kao vodećeg kandidata, koja teži postati 28. članica unije do 2028. godine, te pozvali Srbiju na reformu i usklađivanje svoje vanjske i sigurnosne politike s politikom Europske unije.




Merz je novinarima u Tivtu rekao da Srbija mora jasno odlučiti gdje vidi svoju budućnost.


“Nije moguće voditi politiku kolebanja između Rusije, Kine i Europe”, bio je jasan. ”


Put Srbije u EU je otvoren, ali ona mora odlučiti na čijoj će strani biti”, rekao je.


Traže se srpske sankcije Rusiji


Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, piše STA, potvrdio je nakon sastanka da je nekoliko zemalja insistiralo na pitanju sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, koje Srbija još nije uvela.


“To su od nas tražili”, rekao je.


Razgovore je ocijenio pozitivnima, a kao najvažniju stvar istaknuo je francusko-njemačku inicijativu za pojednostavljenje ili ubrzanje procesa proširenja.


“U potpunosti podržavamo ovo. To će promijeniti dinamiku i energiju procesa pristupanja EU. To znači da kada nešto postignete, možete sjesti za stol”, rekao je.


Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je nakon samita da Srbija ima vrlo jasna pravila za otvaranje novog, trećeg seta pregovaračkih poglavlja. Prema njezinim riječima, to su reforme u područjima vladavine prava, slobode medija i izbornog zakonodavstva, a to mora biti usklađeno i sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.


U međuvremenu, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je da su se srbijanske vlasti, s kojima se u četvrtak sastao u Beogradu, vrlo jasno obvezale na konkretan vremenski okvir.


„Na temelju njihove provedbe, Europska komisija će pripremiti procjenu, a Vijeće EU će odlučiti je li došlo vrijeme za otvaranje trećeg kruga pregovora“, objasnio je.


Crna Gora spremna za rješavanje pitanja s Hrvatskom


Na samitu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji se na marginama sastao s crnogorskim kolegom Milojkom Spajićem.


„Moj dojam je da je Crna Gora spremna vrlo ozbiljno raditi” na pitanjima koje joj je Hrvatska predstavila, a „koja nisu nešto nerješivo”, rekao je premijer nakon susreta.


Hrvatska očekuje rješenje pitanja obeštećenja logoraša i pronalaska nestalih iz Domovinskog rata te da Podgorica nastavi s procesuiranjem ratnih zločina, rekao je Plenković.


Istaknuo je da Zagreb želi i rješenje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih obitelji koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, a čiji su sudski procesi u zastoju.


Predsjednik vlade naveo je i pitanje spomen ploče na bivšem logoru Morinj, mjesta na kojem su tijekom Domovinskog rata zlostavljani hrvatski zarobljenici, kao i nužnost promjene ime bazena u Kotoru koji nosi ime čuvara tog logora.


Hrvatska traži i razgovore o granici, kao i povratak školskog broda Jadran, šezdesetak metara dugačkog jedrenjaka koji je do 1991. bio upisan u flotne liste hrvatskih luka, no u trenutku rata se nalazio na remontu u Crnoj Gori koja ga od tada nije vratila.


Plenković je naglasio da je Crna Gora ta koja želi što prije završiti pregovore s EU-om i ući u taj savez, što bi se „teoretski” moglo dogoditi do 2028. godine ako će postojati politička volja.


Čelnici svih šest zemalja Zapadnog Balkana koje teže članstvu u EU – Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova – okupili su se danas u Tivtu. Uz čelnike EU, u europskoj delegaciji bili su i čelnici većine država članica unije.