Plenković je prošli tjedan kazao da je vlada sprema promijeniti ustavna ograničenja kojima je 2010. broj saborskih mandata za predstavnike dijaspore smanjen s na tri, no i odmah odbacio tu mogućnost jer je ne bi podržala lijeva oporba.


„Hoće li nam dopustiti da dvotrećinskom većinom promijenimo ustav? Možete misliti”, rekao je Plenković, predsjednik vladajućeg demokršćanskog HDZ-a. “Nećemo ni pokušati jer nemamo s kim pokušavati”.




Odbacio je oporbene kritike da vladajuća koalicija želi više mandata iz dijaspore radi pobjede na idućim parlamentarnim izborima.


„Pobijedili bi i bez povećanja broja zastupnika Hrvata izvan RH, kao i zadnja tri puta. Pobijedit ćemo i opet, to uopće nije tema”, rekao je Plenković novinarima u Sisku.


Ideju o mogućem povećanju mandata izvan Hrvatske kritizirao je među ostalima i ured predsjednika Zorana Milanovića čiji je predstojnik Orsat Miljenić napisao da „o životu, zakonima i o vlasti u Hrvatskoj trebaju odlučivati građani koji žive u Hrvatskoj”.


“Ta bijedna retorika da trebaju glasovati oni koji plaćaju poreze… a što Hrvati izvan Hrvatske ne pridonose hrvatskoj ekonomiji? Ne šalju možda doznake u Hrvatsku? Zar Hrvati iz BiH, naša braća nisu bitni, ima ih više od milijun koji žive u Hrvatskoj, a podrijetlom su iz BiH”, uzvratio je Plenković.


Premijer tvrdi da je ograničavanje broja zastupnika iz dijaspore posljedica „političke ucjene” iz 2010., kad je Socijeldemokratska partija SDP koju je tada vodio Milanović to postavila kao uvjet vladi bivše premijerke Jadranke Kosor da bi podržala promjenu ustava zbog ulaska u EU-u.


Tada je uveden fiksni model u kojem birači u 11. izbornoj jedinici uvijek biraju točno tri zastupnika, za razliku od ranijeg sustava po kojem je broj mandata ovisio o izlaznosti i mogao je dosezati dvanast zastupničkih mjesta.