Zašto je hrana u Hrvatskoj toliko skupa? Postoji prikrivena inflacija i ona je bitno veća od službene

Cijene hrane u godini za nama narasle su više od 19 posto u prosjeku, međutim, građani bilježe da su pojedini artikli rasli i po stopi od 50 posto. Inflatorni udar na džepove potrošača sve je jači i mnogi se žale da si ne mogu priuštiti ni hranu. Moramo povećati domaću proizvodnju hrane kako bismo mogli parirati na europskom tržištu i biti samodostatni, rečeno je na konferenciji “Cijena hrane pod udarom inflacije” održanoj u srijedu u hotelu Westin, na kojoj je istaknuto i da je teško predvidjeti cijene hrane u budućnosti.

Kako se sada čini, na globalnom tržištu cijene energenata, sirovina i hrane su dostigle svoj vrhunac, ali zbog niza razloga na pojedinim lokalnim tržištima cijene hrane su i dalje pod rizikom rasta.

Visoka cijena energenata i gnojiva, energetska tranzicija, klimatski rizici, geopolitički rizici, slabosti pojedinih valuta, fizička ograničenja i protekcionizam odražavaju se na cijene, prinose i slobodnu trgovinu. ECB hladi potražnju, troškovi kamata rastu – troškovi poduzeća rastu – rizici recesije se povećavaju.

Pozitivni efekti monetarne restriktivnosti su blago prigušivanje inflatornih očekivanja i prestanak slabljenja eura, ali potrošači plaćaju cijenu svih rastućih troškova u lancu proizvodnje, prodaje i energetske tranzicije.
Koncem prošle godine, cijene hrane su u EU bile za 17,82 posto veće nego u istom mjesecu prethodne godine. Rast cijena hrane najizraženiji je u novim članicama EU.

Predsjednik Uprave Pevexa, Krešimir Bubalo smatra kako će cijene hrane ove godine rasti, jer, kako kaže, inflacija u Hrvatskoj nije 13,5 posto već, prema njegovim procjenama, dvadesetak posto. Tvrdi da je riječ o prikrivenoj inflaciji.

No, upozorava da se pri tome ne može generalno govoriti o svim cijenama, jer negdje energent više utječe na cijenu proizvoda, dok negdje više utječe transportni trošak. Bubalo smatra da bi vlada trebala imati vertikalne, a ne horizontalne mjere u zaštiti standarda građana, jer je inflacija udarila prvenstveno na potrošače manje kupovne moći. Prema njegovom mišljenju, trgovci će biti brana rastu cijena.

Predsjednik Komore Zagreb pri HGK Josip Zaher komentirao je tvrdnje da su samo trgovci krivi za poskupljenja.
– Ovu konferenciju nazvao bih konferencijom razotkrivanja. Zahvaljujem se vama kao organizatoru što ste pokrenuli ovo pitanje. Cijeli život radio sam u trgovini i prošao sam to u životu. Danas ne pričamo o pandemiji, ali svjedoci smo početka krize zbog pokidanih trgovinskih lanaca, inflatornih pritisaka i dolaska situacije u kojoj imamo povećanje cijena u hrani veće od 20 posto. Zbog energetike, bazne proizvodnje i svega ostalog u lancu je takva situacija. Svi ovi napadi na trgovinu pokazali su se neopravdanima, rekao je.

Konzultantica za poljoprivredno prehrambenu industriju, Zvjezdana Blažić objasnila je kako je naša proizvodnja hrane prerascjepkana.
– Mi imamo ogroman problem u poljoprivredi. Što se tiče same proizvodnje, mi imamo gospodarstva među kojima su većina manja od 3 hektara, što je zaista nedovoljno. Veći problem je to što nam je produktivnost vrlo niska. Kada govorimo o produktivnosti o zemljama iz kojih uvozimo, oni imaju po pet puta veću produktivnost. Ono što još više brine je da su ulaganja u poljoprivredi jako niska, rekla je Blažić.

Profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov rekla je pak da cijene glavnih sirovinskih izvora hrane padaju, što znači da su cijene glavnih proizvoda – od žitarica preko mesa, u padu. No dodaje da će zahuktavanje energetske krize, rat u Ukrajini, neke slabosti vezane uz troškove rasta poduzeća poput rastućih kamata i plaća, ostavljati trag na cijenama hrane.

Kaže kako se zaboravlja koliko znače energenti u primarnom i sekundarnom gospodarskom sektoru pogotovo u industriji, a da nas čeka razdoblje energetske tranzicije koja će trajati i duže od deset godina. Ivanov smatra kako će se upravo pritisak te tranzicije osjetiti na cijenama hrane.
– Energetska tranzicija je bitna i potrebna kako bismo se mogli obraniti od klimatskih promjena, jer u protivnom imat ćemo puno skuplju hranu, ali i manju dostupnost, kazala je Ivanov.

Na pitanje o padu potražnje, Ivanov je rekla da je smanjenje kupovne moći odraz inflacije, jer realna vrijednost plaća pada što dovodi do smanjenja količinske potražnje.
– Bitna je kupovna moć građana i bitno je da ne odlaze. Neće odlaziti ako su zadovoljni primanjima i standardom života. Neoporezivi dio plaće mora rasti, ali onda dolazi Vlada s općinama i gradovima. Morat ćemo gledati dalekosežnije. Ako želimo da ljudi ostanu, plaće moraju biti veće. Mijenjaju se sastavi artikala, pakiranja se smanjuju i odnos proizvođača i trgovaca bit će sve žešći. Taj odnos ide od potrošača sve do njive. Svi ćemo morati racionalizirati troškove i biti efikasniji i konkurentniji, ali priča mora krenuti od glave, a ne od repa, zaključio je Bubalo.