Hrvati po bolovanjima ispod europskog prosjeka, ali jedan trend zabrinjava: 'Ljudi se boje reakcije poslodavca ili otkaza, pa rade bolesni'

Bolovanja su tema oko koje se često lome mišljenja. Jedni smatraju da ih je previše, drugi upozoravaju da ljudi sve češće rade i kada su bolesni.

No iza statistike kriju se svakodnevne situacije u kojima liječnici, radnici i poslodavci pokušavaju pronaći ravnotežu između zdravlja i posla, javlja HRT.

Prema posljednjim podacima OECD-a, Hrvatska po korištenju bolovanja nije među zemljama s najvećim brojem izostanaka s posla.

– Hrvati su negdje na sredini ljestvice, čak nešto malo ispod europskog prosjeka od dva i pol tjedna bolovanja godišnje, kaže Vlasta Zajic-Stojanović iz HZZO-a.

Dodaje kako se u Hrvatskoj koristi pokazatelj koji se naziva stopa bolovanja.

– U obzir se uzimaju broj radno aktivnih stanovnika i broj dana izostanaka pa se na temelju toga izračunava stopa. Prošle godine iznosila je 3,98, izjavila je.

Brojke pokazuju da je tijekom prošle godine zabilježeno gotovo dva milijuna slučajeva bolovanja, prosječno trajanje bilo je 11 dana, a dnevno je bilo oko 72 tisuće bolesnih osoba.

Ljudi često dolaze bolesni na posao.

Liječnici obiteljske medicine upozoravaju da se u ordinacijama svakodnevno susreću s vrlo konkretnim problemima.

– Pacijenti nam znaju doći i reći da ih je poslodavac poslao po bolovanje jer imaju temperaturu, kašlju ili šmrcaju kako ne bi zarazili kolege, objašnjava prim. Ines Balint, specijalistica obiteljske medicine.

Međutim, situacija nije uvijek tako jednostavna.

– Treba pronaći balans jer je osoba vrlo često zarazna i dva dana prije pojave simptoma, što znači da su kolege već bile izložene virusu, ističe Balint.

S druge strane, događa se i da liječnici preporuče bolovanje, ali pacijenti ipak žele nastaviti raditi.

– Ljudi se boje manjih primanja, reakcije poslodavca ili čak otkaza pa se vraćaju na posao iako mi smatramo da to nije dobro za njihovo zdravlje, rekla je.

Što bi moglo smanjiti broj bolovanja?

Balint smatra kako bi sustav trebalo bolje organizirati, i za pacijente i za liječnike.

– Moja je želja da imamo dovoljno vremena za pregled pacijenta, ali i da svaki radnik ima nekoliko dana godišnje koje može iskoristiti bez posebnog opravdanja, kada mu to treba, kaže.

Smatra i kako bi ponovna aktivacija liječničkih komisija nakon određenog vremena mogla pomoći u kraćem trajanju bolovanja.

– Tada bi se pacijenta aktivnije vodilo kroz sustav kako bi bolovanje trajalo racionalno dugo, a ujedno bi se smanjile i liste čekanja, istaknula je Ines Balint.