Gosti ne znaju za turističke ambulante, pa idu na hitnu, a zdravstveni sustav puca pod pritiskom

S dolaskom ljetne turističke sezone, zdravstveni sustav ulazi u razdoblje najvećeg stresa. Uz gotovo 20 milijuna turističkih dolazaka godišnje, zdravstvene ustanove na Jadranu suočavaju se s ogromnim brojem potencijalnih novih pacijenata koje treba odgovarajuće zbrinuti.

Podaci Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) govore da ljeti, osobito u srcu sezone, izvanbolnička hitna medicinska služba bilježi drastičan rast intervencija u odnosu na ostatak godine. Tako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj intervencija u kolovozu 2025. u odnosu na ožujak rastao za 94 posto, u Istarskoj za 65 posto, dok je u Zadarskoj županiji zabilježen rast od čak 183 posto.

Pogodnosti za goste

Sustav hitne medicine, upozoravaju stručnjaci, projektiran je za oko četiri milijuna stanovnika, dok Hrvatska tijekom ljeta prima i četverostruko više ljudi, zbog čega dolazi do preopterećenja hitnih prijema, ambulanti i bolničkih odjela.

Ako se izuzmu hitne intervencije, koje su ojačane brzim brodicama i helikopterskom hitnom službom, turiste s povišenom temeraturom, alergijama, ozljedom ili ubodom ježinca trebale bi rješavati turističke ambulante. Nakon što je riješen dugogodišnji problem zbog kojeg turističke ambulante nisu mogle izdavati recepte, uputnice niti provoditi dio medicinskih postupaka, zbog manjih intervencija turisti više ne bi trebali opterećivati hitne bolničke prijeme.

Prema dostupnim podacima, 2024. godine otvoreno je 37 turističkih ambulanti u jadranskim županijama. Tijekom 2025. planirano je njihovo širenje na 56 lokacija, no zbog nedostatka kadra organizirane su na tek 40 lokacija.

Za 2026. godinu predviđene su čak 62 lokacije u 11 županija. Ipak, problem ostaje nedovoljna vidljivost tih ambulanti. Istodobno, najveći broj turista boravi u Istarskoj županiji, koja ostvaruje gotovo 30 posto ukupnog turističkog prometa. Među najopterećenijim destinacijama izdvajaju se Dubrovnik, Rovinj, Split, Poreč i Umag, gdje tijekom vrhunca sezone zdravstveni sustav radi pod višestruko većim pritiskom nego tijekom ostatka godine.

Noćne službe

– Informacije o njima često nisu dostupne na stranicama turističkih zajednica, iznajmljivača ili hotela, a uočili smo da ni dio zdravstvenih djelatnika nije upoznat s njihovim radom, upozorila je Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, govoreći na kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu o opterećenju i manjkavostima sustava zdravstvene skrbi u turističkoj sezoni.

Prema podacima koje iznosi, čak 85 posto turista dolazi nam iz inozemstva, dok domaći gosti čine oko 15 posto ukupnog broja.

Dvije trećine stranih turista državljani su Europske unije i imaju europsku karticu zdravstvenog osiguranja, koja im omogućuje korištenje zdravstvenih usluga pod jednakim uvjetima kao i hrvatskim građanima.

Oni se mogu javiti liječniku zbog akutnih zdravstvenih problema ili pogoršanja kroničnih bolesti koje traži medicinsku procjenu kako ne bi morali prekinuti odmor i vratiti se kući. Pacijenti na dijalizi ili terapiji kisikom takve usluge moraju unaprijed organizirati i dogovoriti s ustanovama u Hrvatskoj.

Ustrojiti dovoljno timova za pružanje zdravstvene skrbi u sezoni vrlo je zahtjevno, jer nema dovoljno liječnika i medicinskog osoblja koje se može angažirati.

Zdravstvene ustanove teško pronalaze kadar za sezonski rad, a dodatni problem stvara rast cijena smještaja u turističkim destinacijama, zbog čega se moraju snalaziti da bi liječnicima osigurali odgovarajući smještaj. Nerijetko, naime, liječnici i medicinske sestre ostanu bez smještaja jer vlasnici apartmana tijekom sezone radije iznajmljuju turistima po znatno višim cijenama. Pojedine lokalne zajednice i ustanove tome nastoje doskočiti uređivanjem službenih stanova ili osiguravanjem subvencioniranog smještaja za liječnike koji dolaze raditi tijekom ljeta.

Uz to, turističke ambulante nerijetko rade samo tijekom dana, dok je najveći pritisak pacijenata upravo uvečer, upozorava ravnatelj pulske bolnice dr. Andrej Angelini. Turističke su ambulante udaljene od bolnice, pitanje je ima li kraj njih dovoljno parkirnih mjesta i teško je stranog turista koji dođe na hitni bolnički prijem uputiti na takvo mjesto. Radno vrijeme i lokacije turističkih ambulanti, poziva Angelini, trebalo bi dodatno prilagoditi potrebama turista i lokalnog stanovništva pa bi takve ambulante trebale biti bliže bolnicama i dostupne i noću.

Bolje koordinirati sve sudionike

– Zdravstveni sustav tijekom turističke sezone može funkcionirati samo uz bolju koordinaciju svih sudionika, zdravstvenih ustanova, turističkih zajednica, lokalne samouprave i iznajmljivača. Turisti moraju biti jasno informirani gdje mogu potražiti pomoć, koja prava imaju i kada se trebaju javiti turističkoj ambulanti, a kada hitnoj medicinskoj službi, poziva Grba Bujević.

U protivnom, pritisak na hitne prijeme i bolnice nastavit će rasti, osobito u najposjećenijim turističkim središtima na Jadranu.

Prema podacima Ministarstva zdravstva, najveći broj pregleda u sezoni ipak se obavi u turističkim ambulantama, slijede ambulante primarne zdravstvene zaštite, a najmanje se pacijenata javi u objedinjeni hitni bolnički prijem.