Vanja Čvrljak želi novi model razvoja: 'Obala ne smije postati talac turizma, otoci i Lika tek trebaju doživjeti uzlet'

Vanja Čvrljak novi je direktor Turističke zajednice Zadarske županije. Već je bio kandidat za direktora zadarske Turističke zajednice 2016. godine kada je na to mjesto izabran Ante Rados, a za tu se poziciju kandidirao i 2018. godine kada je Mario Paleka izabran za direktora. Osim toga, već se jednom javio i na natječaj za direktora Turističke zajednice Zadarske županije kada je na tu poziciju izabrana Mihaela Kadija.

Na stranu s njegovim upornim pokušajima da profesionalno napreduje, Čvrljak ozbiljno ističe kako želi napraviti realne promjene u zadarskom turizmu. Od ravnomjernijeg turističkog razvoja i raspodjele tereta dolazaka i noćenja, do cjelogodišnjeg turizma i iskorištavanja potencijala svake destinacije zasebno.

Vizija i program

Kao čelni čovjek Turističke zajednice Ravnih kotara, kaže, puno je napravio, te zaleđe Zadarske županije polako pozicionirao kao savršeno odredište za prave ljubitelje putovanja. Sada, ističe, to želi i za cijelu županiju, koja je još uvijek neravnomjerno turistički razvijena, te se u velikom dijelu teško nosi s navalom koju donose ljetni mjeseci.

– Turizam se općenito sporo mijenja. Svi pozitivni pomaci dolaze polako, a samo problemi dolaze preko noći, ističe Čvrljak i dodaje kako tjednima intenzivno razgovara s predstavnicima realnog i javnog sektora o pripremama za novu sezonu.

– Viziju i program imamo, kao i dobru ekipu i načine da se turizam počne pozitivno percipirati. Vodio sam najveću turističku zajednicu u Hrvatskoj skoro dva puna mandata, tako da ono što smo tamo napravili želimo preslikati na cijelu županiju. Prvenstveno umrežavanje svih dionika na terenu u praksi, ne samo teoriji. Dolazim iz sustava pa mi je puno lakše detektirati probleme koje imamo u županiji te definirati prilike i potencijale koje tek treba iskoristiti, smatra Čvrljak dodajući kako je s timom u Ravnim kotarima napravio veliki iskorak po pitanju smještaja i suplementarnih aktivnosti, kao što je outdoor turizam i pozicioniranje destinacije kroz ekološki i gastronomski pogled.

– No, i otoci, pogotovo udaljeni, te lički dio naše županije tek trebaju doživjeti takav uzlet. Puno je mikrolokacija koje se susreću s istim problemima koje smo mi u Kotarima ranije imali. To su prvenstveno pitanja neodgovarajuće infrastrukture, komunalne, pa tek onda turističke, kao i disperziranost turizma na većem geografskom području. Cilj nam je ujednačiti turističku ponudu. Kvalitativno, jer znamo da će u kvantiteti uvijek biti varijacija, naglašava Čvrljak.

Svaki dio regije treba svoju priču, a kao veliku komparativnu prednost Čvrljak vidi sigurnost, kao i to da smo autodestinacija. Na jako malo prostora imamo veliku raznolikost – prirodnu i kulturno-povijesnu te se smatramo pionirima u nautičkom turizmu.

Kvaliteta nije skupa

– Bilo koji drugi rezultat osim razvoja kvalitetnog turizma u promišljanjima nam nije ni poželjan ni dobrodošao. Uspjeha nema bez dobre suradnje privatnog i javnog sektora. Trebamo puhati u isti rog i znati koji su nam ciljevi i što od turizma želimo. A to je je vrlo jednostavno. Turizmom je jednostavno upravljati. Na prvom je mjestu osiguranje prostorne i ekološke održivosti, uz ostvarenje ekonomske održivosti. Tu je i socijalna i društvena odgovornost prema lokalnoj zajednici, koja ne smije biti talac turizma. Gdje počinje nezadovoljstvo lokalne zajednice, tu turizam treba stati. Koncentracija turizma uz more je prevelika te ju treba širiti prema zaleđu. Turizam treba disperzirati na cijelu regiju i proširiti ga na cijelu godinu, naglašava Čvrljak.

O cijenama u turizmu, pak, kaže kako oni koji nude kvalitetu nikad neće biti skupi. Visokokvalitetni smještaj, ističe, bilježi najbolje rezultate. Opasno je nemati kvalitetu, a cjenovno pratiti one koji ulažu. Tada se ne samo ruši vrijednost ponude najviše kategorije, već cijele destinacije.

– Iako smo u ranijim godinama na tržištu češće susretali s potonjom pojavom, danas vidimo kako tržište prepoznaje one koji iskorištavaju priliku za brzu zaradu. Paušalno bi zato bilo ocijeniti da smo preskupi. Pogotovo u sektoru smještaja, gdje baštinimo višedesetljetnu tradiciju poslovanja, ali i proučavanja tržišta. Sve apokaliptične prognoze zato su samo napuhane priče, jer svake se godine pred sezonu pojavljuje neki problem, koji navodno, uništava turizam, da bi na kraju sezona bila uspješna. Trendovi se mijenjaju. Putuje se u zadnji tren, no i dalje se putuje, kaže Čvrljak i dodaje kako je spas za našu sezonu upravo u činjenici da smo jaka autodestinacija, jer globalne krize i šokovi velike posljedice imaju prvenstveno po avioprijevoz.

S obale u zaleđe

No, upravo je on značajno promijenio turizam u Zadarskoj županiji. Onog trena kada su niskotarifni prijevoznici duga putovanja učinili dostupnima širokom spektru turista, a ne samo onima dubljeg džepa, Mediteran je postao dostupan cijelom svijetu. No, Čvrljak ističe kako to ne znači da niskotarifni prijevoznici u destinaciju nužno dovode loše turiste.

– To su putnici koji upravljaju svojim budžetom, prate globalne trendove te biraju kraća putovanja i više destinacija. Naše su destinacije samo profitirale od dobre zračne povezanosti. Zadatak je sada te tokove usmjeriti dalje od obale, prema zaleđu kroz razvoj posebnih ponuda i proizvoda. Naš primaran turistički proizvod za cijelu regiju još je uvijek sunce i more. Na to se nastojimo nadovezati drugim ponudama. S obzirom na jako dobru prometnu povezanost, blizinu svih najvažnijih spomenika prirode i kulture, nadogradnjom outdoor turizma i enogastronomije u ruralnom dijelu, nadamo se postići tu dugo željenu disperziju izvan obalnih destinacija, planira Čvrljak.

U svakoj prilici zato potencijalnim putnicima u prvi plan guraju upravo te proizvode, a promjenom turističkog kalendara te pozicioniranjem određenih poznatih manifestacija izvan špice sezone, dodaje Čvrljak, može se utjecati na putničke tokove i disperziju turizma na cijelu godinu.

– Naglasak je na prostoru koji nije atraktivan u klasičnom smislu, te nema odlike plažne destinacije, ali ima potencijala i kvaliteta koje valja istaknuti. No, za to treba vremena. S druge se, pak, strane susrećemo s prekomjernim turizmom u Zadru i ostalim obalnim naseljima. Vršni mjeseci zato su sve teže podnošljivi. Pritisak je snažan i traje oko dva mjeseca te pogađa sve aspekte života. Od komunalne i prostorne infrastrukture do pritiska na život građana. Poželjno bi bilo, pogotovo u Zadru, da nemamo više turista. Ne bori se grad s problemima koji u drugim naseljima uz obalu ne postoje. Oni su u Zadru samo izraženiji, smatra Čvrljak te dodaje kako bi se moglo i dalje rasti. S 15,5, milijuna dolazaka na razini županije, smatra on, mogli bismo rasti i do 20 milijuna dolazaka, ali samo ako bi se ti dolasci rasporedili duž cijele godine te u svim destinacijama.

Još nije kasno

Pitali smo ga zato misli li i dalje da je Zadar destinacija pizza cuta, aludirajući na njegovu objavu od prije koju godinu kada je turiste pozvao da dođu u Ravne kotare kada im dosadi odmor u tipičnoj destinaciji masovnog turizma. Mnogi su tada istaknuli, kako je ono što Zadrani govore već godinama između sebe, netko napokon izgovorio javno. No, Čvrljak sada kaže kako ni tada nije mislio da je tomu tako, već si je, ističe, da oduška u trenutku kada je želio ukazati na anomalije koje turizam nosi kada se njime kvalitetno ne upravlja. No, kako kaže, sustav nije zakasnio da to ispravi.

– Gastomonija je segment koji goste najviše zanima i na tome se skuplja najviše poena. Naša su tradicijska jela, s poviješću mnogih civilizacija koje su obitavale na području Dalmacije, neponovljiva, no još se uvijek trči za obrtajem i zaradom. Nude se zato lakša i jednostavna rješenja, jela koja svi poznaju i koja su globalno »mediteranska«, dok se autohtono i izvorno stavlja u drugi plan. Ipak, turizam nas još uvijek nije u potpunosti pojeo. Prostora za odmak od masovnog turizma ima. Zato se valja okrenuti pametnim ulaganjima te, ako treba, riskirati i ići kontra popularnih tokova, kako bi se pokazali kao autentični mediteranski prostor, koji još uvijek kao kap vode na dalu drži svoju tradiciju i običaje, naglašava Čvrljak.

Plan upravljanja

Upravljanje prostorom zato se nameće kao najvažnija karika u lancu uspješnog turizma, jer turizam u istoj mjeri prostor troši, koliko i o njemu ovisi.

– Plan upravljanja destinacijom zato je prvi korak k zdravijem korištenju prostora u turizmu, s prostornom i ekološkom održivošću kao najvažnijim temeljima. Mi smo taj dokument završili te bi uskoro trebao izaći pred Županijsku skupštinu. Strateški je to dokument, s potpisom stručnjaka te smo detektirali pravac u kojem se u budućnosti želimo turistički razvijati. Imamo bazu projekata, koeficijente opterećenja i nosivosti destinacije, kako ograničiti negativne efekte turizma, kako bi na terenu vidjeli pozitivne pomake, zaključio je Čvrljak, istaknuvši kako će se sa suradnicima boriti da na terenu imaju veliki utjecaj na kretanja i pojave koje se događaju u turizmu.

– Nećemo se libiti javno komunicirati ono što smatramo najboljim za Zadarsku županiju. Putuje se radi iskustava, uspomena i dodira s novim kulturama. Centar naših napora zato je na periodu pred i posezone, gdje je i najveći prostor za napredak. Iskustva imam, ideja imam, a sa svojim timom mogu i želim vidjeti napredak o kojem svi sanjamo, poručio je Čvrljak.