Prigodno proslavljen važan Dan otkupa Oliba i 550. obljetnica doseljenja: 'Zahvaljujući ovom doseljavanju...'

Prigodnim zabavnim programom u organizaciji Kulturno-umjetničke udruge Zora Olibljani su proslavili Dan otkupa Oliba te 550. obljetnicu doseljenja stanovništva iz Cetinske krajine. Obilježavanjem ove značajne obljetnice podsjetili su još jednom na povijesni dolazak stanovnika iz područja Vrlike i Cetinske krajine, koji su prije više od pet stoljeća na otoku pronašli novi dom.

Doseljavanje

Kako nam je kazala predsjednica udruge Irena Budoša-Gagić, pop glagoljaš Juraj Cetinjanin došao je na Olib davne 1476. godine bježeći pred osmanskim prodorima u Cetinskoj krajini.

– Smatra se osnivačem današnjeg naselja na otoku, a njegov dolazak ključan je događaj u povijesti Oliba jer su tadašnji doseljenici preci današnjih stanovnika. Stanovništvo Vrlike i Cetinske krajine bilo je pod stalnim udarima turske vojske, tako da je u potrazi za sigurnim domom došlo na sigurnije područje pod mletačkom vlašću. Prema predaji, izbjeglice su prvo stigle u Zadar, gdje su dobile uputu ili dopuštenje da se nasele na tada slabo naseljenom otoku Olibu. Juraj je poveo skupinu od otprilike 100 obitelji brodovima do otoka. Sa sobom su donijeli veliki drveni križ iz rodnog kraja, koji se i danas čuva i štuje u župnoj crkvi na Olibu kao simbol njihova podrijetla, priča Budoša-Gagić.

Juraj Cetinjanin ostao je na Olibu kao župnik do svoje smrti 1519. godine. Njegov grob nalazi se u staroj župnoj crkvi sv. Stošije na Olibu.

– Zahvaljujući ovom doseljavanju, na Olibu se i danas govori specifičnim čakavskim narječjem. Otkup otoka Oliba od strane njegovih mještana 14. svibnja 1900. godine jedan je od najvažnijih događaja u povijesti ovog otoka. Tim su činom Olibljani prestali biti kmetovi i postali vlasnici svoje zemlje. Zadarski vlastelin Donato Filippi, čija je obitelj posjedovala otok za prodaju je dobila iznos od 50 tisuća forinti, dodala je Budoša-Gagić.

Tradicija

Prije 1900. godine, stanovnici Oliba su generacijama radili na zemlji kao kmetovi za plemićke obitelji. Otkupom su dobili potpunu osobnu i ekonomsku slobodu, postali su vlasnici pašnjaka, maslinika i šuma koje su obrađivali te su osigurali temelje za daljnji razvoj zajednice bez davanja dijela uroda vlastelinu.

– Dan otkupa otoka se i danas na Olibu obilježava kao veliki praznik, često uz gostovanje prijatelja iz Vrlike, čime se čuva veza s pradomovinom mještana. Naša udruga, osnovana je 1998. godine s jasnim ciljem zaštite jezika, običaja i identiteta otoka od zaborava. Udruga djeluje kao središte kulturnog života otoka, okupljajući mještane i iseljenike, posebno one iz SAD-a koji se ljeti vraćaju na otok. Radimo i stvaramo u tri sekcije – folklornoj, dramskoj i glazbenoj te čuvamo tradicionalne plesove, od kojih je najpoznatiji olipski tanac, te njegujemo pučko pjevanje i lokalne napjeve, istaknula je Budoša-Gagić.

Olipska ljetna fešta i »Zora«

Jedan od najvažnijih događaja u organizaciji udruge, osim onih vezanih uz povijesne obljetnice je Olipska ljetna fešta sa folklornim večerima u tradicionalnim olipskim nošnjama koje su nagrađivane za svoju izvornost i ljepotu.

– Udruga brine i o povijesnoj Kuli na Olibu, simbolu otoka, u kojoj se nalazi vrijedna etno zbirka otvorena za posjetitelje. Članovi KUU-a Zora su jedinstveni po tome što se, zbog iseljavanja, intenzivno okupljaju uglavnom ljeti. Tada se na otoku održavaju probe i nastupi kojima ožive tradiciju za domaće i turiste. Život na otoku danas polako ali sigurno dobiva malo drugačiju dimenziju. Moglo bi se reci da se nekako vraća i život na naš otok, vratilo se nešto mladih ljudi, zahvaljujući tome se obnavlja i kulturno-društveni život na otoku. Stalni broj stanovnika je oko 80. Problemi kako našeg tako i svih malih i udaljenih otoka su manje-više slični: brodska povezanost, liječnička skrb, a očekujemo konačno rješenje izgradnje vodovodne mreže te rješenje za odvoz otpadnih tvari, kaže Budoša-Gagić.