Ministar Božinović istaknuo je kako se ovim zakonom nastavlja usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s onim europskim donesenim u okviru Pakta o migracijama i azilu čija puna primjena kreće 12. lipnja ove godine.


Naglasio je kako hrvatsku migracijsku politiku ne oblikuju dojmovi nego iskustva i konkretni podaci, a oni pokazuju da je broj izraženih namjera za azil lani pao za 44 posto, a odobrenih azila bilo je 25 od ukupno 1236 formalno podnesenih zahtjeva. Istaknuo je i da je broj nezakonitih prelazaka granica pao za 44 posto, a da je broj sprečavanja nezakonitih prelazaka povećan za 53 posto. Lani je uhićeno 1076 krijumčara, a od početka ove godine njih 427.




„Ovi podaci nisu slučajni nego su rezultat sustavnog, odlučnog i profesionalnog rada hrvatske policije. Sve ove činjenice pokazuju da se sigurnost granica ne brani galamom, žicama i Facebook statusima, već uređenim sustavom i kontinuiranom odgovornom politikom. Mi ne biramo između humanosti i sigurnosti, biramo odgovornu humanost”, istaknuo je Božinović.


Rekao je i kako jedino ako imamo uređen sustav i ako smo otvoreni za zakonite putove, zatvaramo prostor ilegalcima, krijumčarima i kaosu.




„Nije otvaranje, ali nije ni zatvaranje nego brza zaštita onima koji su u stvarnoj potrebi i još brži povratak za one koji zloupotrebljavaju sustav. Azil nije u našem mandatu bio i neće biti turistička viza za prolaz kroz Hrvatsku prema drugim zemljama u Europi ili članicama Schengena,” poručio je ministar.


Dodao je i da Hrvatska priprema svoju listu sigurnih trećih zemalja u konzultaciji s Europskom komisijom i svi zahtjevi koji stižu od osoba iz tih zemalja bit će odbačeni.


Božinović odbacio tvrdnje da se godinama ništa nije radilo


Mostov Božo Petrov poručio je ministru „da bi za svoj nastup u kazalištu dobio pljesak”. „Niste vi nadošli, nego je Europska unija promijenila ploču jer im gori pod prstima, pa su vam dali slobodu da možete djelovati”, rekao je Petrov.


Ministar je odbacio tvrdnje da se godinama ništa nije radilo i da je bio kaos. „Imali smo prosječno 600 migranata koji su prenoćili u Hrvatskoj. Danas ih imamo 600. Sutra možemo imati samo kojeg migranta manje”, odgovorio je.


Damir Biloglav (DOMiNO) pitao je ministra što je s prihvatnim centrom u Željevi kod Korenice s obzirom na to da je kapacitet postojećih centara znatno veći i ima li potrebe da se centar kod Korenice uopće otvara. „Pitam Vas zato što je zabrinutost ljudi u tom kraju dosta velika. To su ljudi koji žive od turizma. U neposrednoj blizini je Bihać. Ljudi imaju loša iskustva u Bihaću”, rekao je.


“Ja sam siguran da postavljanje MUP-ovog centra na granicu preko koje nam dolazi i ulazi najveći broj nezakonitih migranata može biti samo korisno za sigurnost tog kraja”, odgovorio mu je Božinović.


Sandru Krpan iz SDP-a zanimalo je vode li hrvatske institucije službenu evidenciju o smrtnim slučajevima migranata i nestalih osoba na granici, postoji li  jedinstvena evidencija i jesu li ti podaci javno dostupni.


Ministar je rekao kako nažalost ljudi stradavaju i zbog toga što žele pod svaku cijenu doći i onda traže najriskantnije dijelove granice kako bi ušli u Hrvatsku. Istaknuo je kako su ove godine poginule 22 osobe.


„Mi ih ne prepuštamo potpuno sudbini jer je 52 migranta od sigurne smrti policija spasila ove godine”, kazao je Božinović.


IDS-ovog Dalibora Pausa zanimalo je hoće li zbog izmjena zakona kojima se postrožuju i ubrzavaju procedure u Dublinskom sporazumu doći do većeg povrata ljudi u Hrvatsku. Ministar je odgovorio kako analize pokazuju da do toga neće doći.


„U ovom trenutku je oko 60 posto ulazaka migranata koji su prije ulaska ili dolaska na hrvatske granice prošli barem jednu članicu EU-a, a to su Grčka ili Bugarska. Tako da taj postupak Dublina sigurno neće završavati u Hrvatskoj kao što nije ni dosad”, rekao je Božinović.


SDP-ova Sanja Bježančević pitala je ministra može li jedan skrbnik kvalitetno brinuti o 30 djece koja stižu bez pratnje „ako se zna da je najčešće riječ o istraumatiziranoj djeci”, na što je ministar odgovorio kako se o tome može razgovarati ali i kako je to standard dogovoren na razini 27 zemalja članica EU-a.