Ogroman problem! Čak trećina medicinskih sestara nakon škole odlazi u neko drugo zanimanje

Nedostatak kadra, preopterećenost i administrativni pritisci, sve izraženiji odlazak medicinskih sestara i tehničara, ali i potreba za većim priznavanjem kompetencija i odgovornosti profesije, problemi su koji opterećuju hrvatsko sestrinstvo. Situacija je, tvrde medicinske sestre, goruća, sve su pogođenije »burn-outom«, a neke bolnice dnevno se suočavaju s izostankom s posla čak 30 posto sestrinskog kadra.

U zdravstvu danas aktivno radi oko 32.000 medicinskih sestara i tehničara. Iako ih je u registar upisano 43.000 ta brojka nije realna, jer ih je 5.000 svaki dan na bolovanju, oko 3.000 radi u inozemstvu, a još 1.500 je u mirovini, ali i dalje ima licencu, ilustrirao je stanje u sestrinstvu Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS) na jučer održanom 4. kongresu hrvatskog sestrinstva.

Nesrazmjer ponude i potražnje

Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje imali smo lani 134 medicinske sestre, a istodobno je raspisano više od 2.000 natječaja za njihovo zapošljavanje.

Nesrazmjer ponude i potražnje za ovim medicinskim kadrom dodatno pogoršava činjenica da dio mladih po završetku škole ne želi raditi u struci, već se odlučuje baviti turizmom ili nekim drugim poslom.

– Ako 30 posto medicinskih sestara i tehničara ima plaću do 1.380 eura, onda moramo otvoreno reći da su mnogi među njima potplaćeni s obzirom na odgovornost, složenost i opterećenje posla koji obavljaju. Bez sustavnih mjera za zadržavanje medicinskih sestara u sustavu, bez boljih uvjeta rada i bez priznavanja njihovih kompetencija, ne možemo govoriti o sigurnom i održivom zdravstvenom sustavu, poručuje Gazić.

Glavne sestre bolnica svjedoče o tome da sustav u velikoj mjeri počiva na entuzijazmu sestara, bez prave institucionalne podrške. U KBC-u Zagreb radi 2.300 medicinskih sestara, što je više od trećine zaposlenih, a od tog je broja 236 na dugotrajnom bolovanju, svjedoči glavna sestra bolnice Ana Ljubas.

– Sestre nam završe školu ili studij i biraju drugu profesiju koja je lakša, jednostavnija i bolje plaćena, ističe Tanja Lupieri, čelnica Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS). U KB-u Sv. Duh, gdje radi, svakodnevno je na bolovanju 120 medicinskih sestara, što je više od trećine raspoloživog kadra. Zbog toga dolazi u pitanje organizacija posla, a manjak sestrinskog kadra vodi zatvaranju pojedinih odjela i pododjela. Preostale sestre pak mjesečno odrade 10.000 prekovremenih sati, svjedoči Lupieri.

Vrijeme je za pomoćno osoblje

Medicinske sestre s nestrpljenjem iščekuju kraj školske godine, kada iz školskih klupa izlazi više od 1.000 novih sestara. Dio njih nastavlja studirati, a analize govore da samo trećina doista želi raditi taj težak i potplaćen posao. Dodatan problem predstavlja činjenica da je interes za upis jednog od 20 studija sestrinstva u Hrvatskoj velik, a nakon što ga završe, prvostupnice i magistre sestrinstva nemaju status i plaću koja bi iz njihovog obrazovanja trebala proizlaziti. Predstavnica Ministarstva zdravstva, Snježana Krpeta, kaže kako su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih već upozorili na generiranje nepotrebnog kadra na visokim učilištima, jer zdravstvu, tvrdi, trebaju sestre koje će biti fokusirane na temeljnu skrb o pacijentu. Dok Hrvatska ima 20 fakulteta za medicinske sestre, europski je standard jedno sveučilište na milijun stanovnika, zaključila je.

Mario Gazić, kao predstavnik Komore medicinskih sestara, sudjeluje u radnoj skupini Ministarstva zdravstva za izradu Zakona o sestrinstvu te poručuje kako je ključna odluka hoće li hrvatsko sestrinstvo ići u anglosaksonskom smjeru, gdje sestre imaju autonomiju rada i priznate su kao profesionalci, ili ćemo zadržati austrougarski model u kojem su sestre vječno u statusu pomoćnika.

– Vrijeme je da medicinska sestra više ne bude ta koja će nositi jednu epruvetu u laboratorij ili voziti pacijenta na pregled. Vrijeme je da i one dobiju pomoćno osoblje, a same rade odgovornije poslove, poručuje Gazić.

Bez detalja o novom zakonu

O detaljima novog Zakona o sestrinstvu koji je u pripremi Mario Gazić nije govorio, iako je po njegovim riječima dovršen draft prve verzije tog zakona. O tome su mu u MIZ-u, naime, zabranili javno govoriti te je, kako je sam posvjedočio, morao potpisati izjavu o zaštiti podataka i obvezati se time na šutnju. Ni iz MIZ-a zasad ne žele otkriti detalje promjena koje se spremaju u MIZ-u, već poručuju kako se sustavno radi na poboljšanju materijalnog statusa medicinskih sestara i svih zdravstvenih djelatnika, ali i na boljoj organizaciji sustava. Riječ je, tvrdi Snježana Krpeta, o sustavnim, a ne parcijalnim promjenama, gdje će se donijeti i dugoročna stretegija razvoja sestrinstva.

Uz financijsko poboljšanje statusa, važno je bolje organizirati postojeće kadrove te osigurati da se njihova znanja i kompetencije koriste ondje gdje su najpotrebniji, a to je uz bolesnika, poručuje.