Predsjednik Ustavnog suda pozvao zakonodavce da se čim prije donese novi Zakon o izbornim jedinicama

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović pozvao je zakonodavce da čim prije osiguraju ustavom zajamčenu jednakost biračkog prava i urede pitanje izbornih jedinica nakon što je taj sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje vrijediti 1. listopada ove godine.

Upitan što bi se dogodilo da do izbora dođe prije donošenja novog zakona Šeparović je kazao da bi o tome računa morali voditi zakonodavac, a vjerojatno i Ustavni sud.

”Zakon je formalno na snazi do 1. listopada ove godine. Izbori bi se mogli normalno provesti, međutim proveli bi se po zakonu koji je Ustavni sud utvrdio da je neustavan. Prema tome, oni se mogli formalno provesti, ali je pitanje što bi Ustavni sud odlučio u eventualnim izbornim sporovima povodom žalbi pojedinih kandidata, političara, stranaka”, kazao je Šeparović u utorak nakon sjednice suda.

Naglasio je da je njegova preporuka zakonodavstvu da ne čeka rok od 1. listopada, već da donese Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog sabor (ZIJIZ) što prije.

Na pitanje novinara smatra li da bi Ustavni sud mogao sudjelovati u donošenju novog Zakona, Šeparović je odgovorio da je sucima Ustavnog suda to zabranjeno. ”Zakonodavac je slobodan donijeti zakon, a mi ćemo ga kontrolirati”, nadodao je naglasivši da suci Ustavnog suda u donošenju novog zakona ne smiju imati ni savjetodavnu ulogu.

Povećanje jaza između broja birača u pojedinim izbornim jedinicama

Upitan je li Ustavni sud mogao ranije ukinuti i na taj način doprinijeti povjerenje građana RH u demokraciju, Šeparović je odgovorio da tijekom svih dosadašnjih izbora niti jedan kandidat ili stranka nije sudu podnijela žalbu u kojem je dokazivala da je zbog različitog broja birača u pojedinim izbornim jedinicama izgubio izbore.

Kazao je da, uz donošenje novog zakona, podaci iz registra birača moraju biti usklađeni sa stvarnim stanjem te da je Ustavni sud pozvao zakonodavca i sva tijela koja primjenjuju zakon da su dužni primjenjivati odredbe o registru i prebivalištu građana.

No, istaknuo je da Ustavni sud, pritom, ne poziva na hajke ni “da se neki brišu”.

Rekao je i da je Ustavni sud odlučio, uz jedno izdvojeno mišljenje suca Miroslava Šumanovića, ukinuti sporni zakon umjesto da Sabor ponovno upozoravaju izvješćem. Razlog za to je duljina proteka vremena u kojem Sabor nije ispunio svoju raniju obvezu, ali i povećanje jaza između broja birača u pojedinim izbornim jedinicama koje utječu na težinu glasa.

Ustavni sud: Sabor unatoč upozorenju nije ispunio svoje obveze

U sažetku objavljenom nakon današnje sjednice Ustavni sud je naveo da je u ovoj odluci pošao od svoje dosadašnje prakse, odnosno načelnih stajališta izrečenih u prosincu 2010. i rujnu 2015.

Ističući da od prvog upozorenja 2010. do danas Hrvatski sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu kroz zakonodavne intervencije u izborno zakonodavstvo, Ustavni sud je naveo da „razumijevanje i povjerenje ne mogu biti takvi da u pitanje dovedu temeljno pravo općeg i jednakog biračkog prava”.

Ustavni sud utvrdio je da utvrđene razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, koje proizlaze iz neovisnih službenih izvora i koje su prisutne kroz dugo razdoblje, dovode u sumnju demokratski karakter cjelokupnih izbora s obzirom na očito odstupanje od supstancijalnog aspekta jamstva jednakog i općeg biračkog prava iz članka 45. Ustava.

Odstupanje od načela jednakog biračkog prava

Štoviše, opseg odstupanja ukazuje na visoku vjerojatnost izravnog i neposrednog utjecaja na konačni ishod izbornog postupka ako bi on bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama, izvijestio je sud.

Suočen s navedenim činjenicama Ustavni sud zaključio je da trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica, značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku glasačku moć svakog birača odnosno težinu svakog glasa.

Ustavni sud od 2010. upozorava na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. No, ni jedan saziv Sabora s tim u vezi nije ništa poduzeo.

U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg pokazali su da se ta odstupanja u međuvremenu povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost idućih izbora.