Nives Jurišić, vlasnica Ljekovitog bilja Jerkin, o eko uzgoju pomalo zaboravljene biljke: 'Artičoka je i hrana i lijek'

Nedaleko od Zadra, na nešto manje od hektar zemlje zasađena je mediteranska kraljica – artičoka, biljka koja je bogata ljekovitim svojstvima i koju su naši stari uvelike koristili zbog niza dobrobiti za zdravlje. Baš zbog ljekovitih svojstava koje čuva u svojim mesnatim listovima, artičoku zadnjih nekoliko godina uzgaja Nives Jurišić, vlasnica tvrtke Ljekovito bilje Jerkin, nadaleko poznate po svojim biljnim pripravcima.

Ona je uz oca Božu, koji se davno zaljubio u ljekovite trave, odrasla u polju, učeći o bilju, o zemlji, o nametnicima i ekološkim načinima uzgoja jer, za zdravlje nema boljeg od biljke koja je okupana samo suncem, othranjena na zdravoj zemlji bez pesticida. Tako se radi i na poljima obitelji Jerkin, gdje ovu biljku zbog dugotrajne tradicije i ljekovitih svojstava iznimno cijene.

Sezona artičoka je baš sada, u proljeće, i ako je, kaže nam Nives, sad ne uživamo, nema kasnije. No, artičoka se, uz to što se može naći na jelovniku, koristi i u mnoge druge svrhe.

Otac mentor

– Tata je bio pionir toga da presamo ljekovito bilje i tako pravimo sirupe iz svježe biljke. Na primjer, list artičoke se bere i nosi u pogon gdje se melje i presa. S presama se cijedi svježi sok iz lista artičoke i svih ostalih biljaka koje upotrebljavamo. Na taj način dobivamo 100 % biljke koju pomiješamo s medom da bismo sok konzervirali i dobili sirup, kaže Nives koja od devedesetih godina vodi posao koji je otac započeo. Kako nam govori, otac joj je oduvijek bio mentor i bez njega bi sve bilo teško. Zato, danas cijela obitelj sudjeluje u poslu i provodi dane na polju, uz ljekovite biljke.

– S uzgojem artičoke smo započeli prije nekoliko godina, kada smo uzeli ovo zemljište. Ovo što sada vidite u potpunosti zadovoljava naše potrebe, jer ćemo imati drugi otkos već najesen. Imamo sustav »kap na kap«, tako da nećemo dopustiti da se biljka tijekom ljeta potpuno osuši pa će najesen ponovno pustiti listove i ući u novu vegetaciju, što nam omogućuje drugi otkos, drugu berbu, govori nam pokazujući sistem navodnjavanja.

– Budući da je riječ o ekološkoj proizvodnji, naglasak je puno veći na fizičkom radu. Svaku biljku treba okopati i ručno održavati tako da je ovo čista priroda. Kod nas nema prskanja, gnojeno je sa stajskim gnojem tako da nema ničeg umjetnog i ovo su zbilja zdrave biljke. Ove godine, klima je bila pogodna pa nije bilo ni puno lisnih ušiju, a ponovno su nam se pojavile bubamare. One prirodno štite biljke jer se hrane lisnim ušima i ove godine su nam zaista pomogle u zaštiti nasada, ističe.

Ovaj nasad artičoka nije jedini kojim se bave, ali su proteklih dana bili u intenzivnoj berbi kako bi ubrali listove za sirup. Plodovi će se isto iskoristiti, najbolje, za ručak s bižom i bobom. Inače, artičoka se jede se tako da se listovi umakaju i stružu zubima, što je čini pomalo zanimljivom za konzumaciju, a posebno je cijenjeno tzv. srce artičoke, najmekši i najukusniji dio.

Cijenjena namirnica

– Kad bereš, moraš uhvatiti za glavicu i onda se bere nekoliko centimetara niže jer se i stabljika kuha. Ona se malo oguli, očisti, pa onda ona daje gustoću šugu, objašnjava Nives.

Nives se prisjeća kako je artičoka nekad bilo u svakom dvoru, što je danas sve rjeđi slučaj.

– Nekada je bilo uobičajeno da gotovo svako dvorište ima barem dva do tri grma artičoke, no ta se tradicija s vremenom pomalo izgubila. Ipak, čini se da se gastronomija danas ponovno vraća starim, pomalo zaboravljenim kulturama pa tako i artičokama. Sada je njezina sezona i upravo je ovo vrijeme kada se treba konzumirati. A iako se polako vraća, još uvijek je pomalo zaboravljena i bojim se da bi mlađe generacije teško prepoznale artičoku. Mnogi je možda nikada nisu ni probali, ne poznaju njezin okus, niti njezinu vrijednost. A šteta je, jer je nekada hranila Dalmaciju, ističe Nives dodajući kako je artičoka izuzetno cijenjena namirnica pa se nada da ćemo ju češće moći viđati.

– Nadam se da će se ljudi opet okrenuti prirodi. Mi imamo stvarno predivno podneblje, kvalitetnu zemlju i dobre klimatske uvjete tako da imamo sve preduvjete da se ljudi vrate na polje i da počnu saditi, optimistična je Nives.

Da artičoka nije samo hrana, nego i lijek, objašnjava nam Nives, jer izvrsna je za mnoge tegobe današnjice, za povišeni kolesterol, trigliceride, mokraćnu kiselinu i općenito poremećaje metabolizma.

Brojne dobrobiti

– Postoji jedna stara izreka: ‘Ideš mi na jetru.’ To su naši stari, bez modernih saznanja, znali povezati kako funkcioniraju emocije, stres i rad organizma. Današnji način života, brza hrana, ubrzan tempo i stalni stres najviše opterećuju upravo jetru. A kada je ona preopterećena, mogu se javiti brojni problemi: povišen kolesterol, začepljenje krvnih žila, visoki krvni tlak, kardiovaskularne bolesti, žučni problemi i žučni kamenci, kao i probavne smetnje poput nadutosti i neredovite probave. Tome može pomoći upravo artičoka, koja uz sve to, poboljšava probavu i smanjuje nadutost, djeluje kao antioksidans i može pomoći u regulaciji šećera u krvi, ističe Nives dodajući kako se sirup od artičoke posebno preporučuje u proljeće, kao podrška kod sezonskih alergija, a često se koristi i za čišćenja organizma te za jačanje otpornosti.

Zanimljivo, napominje Nives, sirup njihove artičoke najviše je tražen nakon božićnih blagdana. No, ono što je raduje, činjenica je kako se danas artičoka, kao i druge ljekovite biljke koje godinama pažljivo njeguju, sve više traže u svrhu očuvanja zdravlja, a ne samo liječenja posljedica i simptoma bolesti.