”Trendovi su takvi da smo u 2025. godini imali gotovo 36 tisuća (17 posto) manje izdanih dozvola nego u 2024. U prva četiri mjeseca ove godine izdano je oko 3,5 tisuća dozvola manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ovo je jasan zaokret prema smanjenju potrebe za stranom radnom snagom i jačanju aktivacije domaće radne snage”, rekao je Božinović u Saboru tijekom predstavljanja izmjena i dopuna Zakona o strancima.


Hrvatska je, za razliku od drugih europskih država, od početka izabrala oprezniji i restriktivniji pristup, istaknuo je ministar.




”Ne zato što se bojimo ljudi koji žele raditi nego zato što vidimo što se dogodilo ondje gdje se sustav nije gradio na vrijeme. Nismo željeli paralelne sustave, getoizaciju u gradovima, sive zone u gospodarstvu niti da se na ljudima koji dolaze trbuhom za kruhom stvara ekstraprofiti za špekulante”, poručio je Božinović.


Trenutno oko 113 tisuća stranih državljana s važećim dozvolama




U zemlji je trenutno oko 113 tisuća stranih državljana s važećim dozvolama i prijavljenom adresom boravišta, navodi resorni ministar. Produljenih boravaka ima 24 posto više nego lani.


Izmjenama Zakona o strancima, strani državljani koji borave i rade u Hrvatskoj dobivaju obvezu polaganja hrvatskog jezika na razini A1.1 u roku od godine dana.


”Polaganje i tečajevi su dostupni u cijeloj Hrvatskoj, u ovom trenutku ima 88 institucija. Naposljetku razina A1.1 je elementarno poznavanje hrvatskog jezika, ne znam zašto dvojite da ljudi te osnovne stvari nisu u stanju savladati za godinu dana”, rekao je Božinović zastupniku Centra Damiru Barbiru kojeg je zanimalo hoće li Vlada omogućiti da navedena obveza bude ”stvarna integracijska mjera, a ne razlog da se radnicima eventualno uskrati dozvola”.


S druge strane, strani državljani moći će promijeniti poslodavca nakon šest mjeseci ili zanimanje kod istog poslodavca, bez traženja nove dozvole.


SDP-ov zastupnik Mišo Krstičević kao jednu od glavnih karakteristika hrvatskog modela uvoza stranih radnika naveo je ovisnost o ”eksploatatorskim agencijama”, odnosno agencijama koje se bave posredovanjem pri zapošljavanju.


”Treba uvijek imati na umu, kao što je napisao Slavoj Žižek, da priljev stranih radnika nije posljedica neke multikulturalne tolerancije, on je zapravo dio strategije kapitala da obuzda radničke zahtjeve. Znači, daleko od toga da je zastarjela, klasna se borba nastavlja”, poručio je.


Možemo: Vlada treba štititi radnike, a ne platforme i agregatore


Klub Možemo drži da bi agregatore, kojih je u Hrvatskoj više od 2300, trebalo ukinuti, a agencije za posredovanje se ne bi trebale tretirati kao poslodavci, istaknula je Draženka Polović (Možemo!)
”Vlada treba štititi radnike, a ne platforme, agregatore i sve one koji se bogate na brutalnom iskorištavanju radnika“, poručila je.
Polović također ističe da različite države imaju brojne oblike kvota, što znači da je država ta koja planira potrebe društva zajedno sa sindikatima i poslodavcima.
”Ukidanje kvotnog sustava i dozvoljavanje neograničenog uvoza radne snage dovelo je do rušenja cijena rada i za domaće i strane radnike”, dodala je.
Sličan stav imaju zastupnici Ivica Ledenko (Most) i Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika).
“Ljudi su otišli iz Hrvatske zbog slabo plaćenih radnih mjesta, a sada ta mjesta popunjavaju strani radnici. Ako rušenje cijene rada nije udarac na standard naših ljudi, onda ne znam što jest. Dokle god imamo strane radnike, cijena rada neće rasti”, kazao je Ledenko.

”Ovakav stihijski pristup koji gledamo godinama dovodi do pritiska na cijenu domaćeg rada i do odlaska naših ljudi u inozemstvo jer ne žele raditi za te plaće”, naglasio je Raspudić.


Ministar Božinović na to je odgovorio da je prosječna neto plaća 2016. godine bila 749 eura, a danas je 1527 eura.


Zastupnik IDS-a Dalibor Paus i zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš ustvrdili su da su Hrvatskoj potrebni strani radnici, ali i bolje planiranje.


”Mi ne znamo koliko planiramo zaposliti njegovateljica u domovima za starije osobe i drugih zdravstvenih radnika jer nam fali ta vrsta kadra. Planiramo li uložiti u njihovu edukaciju kroz stipendiranje, kako bi znali što ćemo za 5, 10 ili 15 godina”, upitao je Paus.


”’Strana radna snaga bit će nam potrebna i dalje u određenim djelatnostima i apsolutno nam je potrebna useljenička politika, jasna integracijska politika strane radne snage, analiza uvoza stranih radnika, koja su nam zanimanja deficitarna, gdje su nam potrebni“, napomenula je Mrak Taritaš.


Domovinski poket podržava zakonski prijedlog jer on donosi potrebna unaprjeđenja sustava. ”Dobro je što se uredilo pitanje profesionalnih vozača, što zakon predviđa ukidanje viza u slučaju zlouporabe, a smatramo posebno važnim uvođenje obveze poznavanja hrvatskog jezika i latiničkog pisma“, poručio je Tomislav Josić.
HDZ-ov Goran Kaniški kazao je da država ovim zakonom ”pronalazi ravnotežu između potreba tržišta rada i zaštite domaćih radnika, između gospodarskog razvoja i sigurnosnih standarda te otvorenosti i odgovornosti“.