Grad Zadar iz EU fondova povukao 5.215.339 eura

Grad Zadar opet je u vrhu Hrvatske po sredstvima povučenim iz EU fondova. Naime, prema najnovijim podacima Ministarstva financija za 2022. godinu, s povučenih 5.215.339 eura ili 39.294.978 kuna Zadar je na listi top deset gradova na visokom četvrtom mjestu.

Rezultat je ovo rada gradskog Odjela za EU fondove koji je najprije vodio aktualni ministar Šime Erlić, a danas v.d. pročelnice Stefani Mikulec Perković koja napominje kako ovi podaci prije svega potvrđuju kontinuitet učinkovitog povlačenja sredstava iz EU fondova kakvog Zadar godinama ostvaruje.

– Najnoviji podaci još jednom ukazuju na važnost odluke o sastavljanju zasebnog tima usmjerenog na korištenje sredstava iz fondova EU koji u uskoj suradnji s drugim upravnim odjelima gradske uprave, gradskim ustanovama i tvrtkama maksimalno koristi raspoloživa sredstava za boljitak grada i povećanje kvalitete života u gradu Zadru. Iz fondova Europske unije u Zadru se 2021. godine provodilo čak 27 projekata, od kojih možemo izdvojiti one kapitalne poput dovršetka obnove Providurove palače, rekonstrukcije dugo očekivanog objekta Centra za mlade, revitalizacije fortifikacijskog objekta bunkera C-47 kroz projekt Revival.

Kapitalni projekti

– Tu je i razvoj novih rješenja poboljšanja i digitalizacije usluga javnog prijevoza i parkinga kroz projekt ZUM 4.0., rekonstrukcije glavne prometne okosnice grada i pripremama za implementaciju inteligentnog transportnog sustava u Zadru, kao i priprema za izgradnju novog poduzetničkog inkubatora Inovativnog Zadra i Poduzetničke zone Crno, ističe v.d. pročelnice Mikulec Perković.

Osim kapitalnih projekata, Grad Zadar proveo je i niz drugih projekata poput osiguravanja dostupnosti usluge rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju u sklopu projekta »PRRI – Podrška Razvoju Rane Intervencije na području grada Zadra i Zadarske županije« uz partnerstvo s Kabinetom za ranu intervenciju Caritasa Zadarske nadbiskupije. Tu je i projekt jačanja stručnih znanja i kompetencija stručnjaka Dječjeg vrtića Latica koji rade s djecom i mladima s teškoćama u razvoju u sklopu provedbe projekta Inclusive play te uslugama pomoći u kući i osiguravanja kućanskih potrepština starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju u sklopu projekta »POKRET – Projekt Osnaživanja KonkuRentnosti i Efikasnosti žena na Tržištu rada«, u javnosti poznatiji kao projekt »Zaželi«.

– Te 2021. godine dodatno se radilo na povećanju dostupnosti javnih usluga te možemo istaknuti projekt WiFi4EU unutar kojeg je postavljeno 16 wifi točaka unutar Poliklinike Opće bolnice Zadar kako bi se omogućio besplatan internet u čekaonicama i zajedničkim prostorijama, a projekt 2CODE obuhvatio je još jedan hackathon za srednjoškolce i studente te međunarodnu tehnološku konferenciju MySmartCity Zadar, kako bi se dodatno poticao i jačao razvoj IT sektora i mreže u našem gradu, ističe pročelnica, najavljujući kako će 2022. i 2023. godine biti vidljivi puna kapitalizacija i rezultati EU projekata iz prošle financijske perspektive koju je Zadar maksimalno iskoristio.

I Nin među najboljima

Osim Zadra, gradovi s najviše povučenih sredstava u Zadarskoj županiji, ali po kriteriju broja stanovnika, su Nin i Benkovac. Naime, Nin preteklih nekoliko godina intenzivno radi na projektima, saznajemo od gradonačelnika Emila Ćurka, a u Ninu ističu kako su ulagali u izradu projektne dokumentacije, pripremu javno-pravnih uvjeta te ulagali i u ljudske resurse u svrhu izvlačenja bespovratnih sredstava.

– Projekti su veliki, infrastrukturni, neophodni i pripremali smo ih na način da se iskoristi maksimalni iznos europskih sredstava, stoga nas ne iznenađuje osmo mjesto, naprotiv, smatramo kako Grad Nin s realnim projektima koji se provode na području samog grada, a sufinanciranim bespovratnim sredstvima, dostiže sam vrh po povlačenju sredstava među malim gradovima. Osim projekta vidljivih kroz sam proračun Grada Nina, jer je samo u sklopu Europskog poljoprivrednog fonda Gradu Ninu dodijeljeno 15.789.447 eura ili 11.896.582,92 kune, još su veći projekti i iznosi koje Grad Nin provodi preko komunalnih tvrtki. Pripremili smo cjelokupnu dokumentaciju te je tvrtkama predali na prijavu. Tu je i projekt »Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Nin- Privlaka- Vrsi« koji obuhvaća ulaganja u sustav javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području aglomeracije Nin-Privlaka-Vrsi. Samo iz navedenog projekta biti će uloženo 21.235.649,35 eura ili 160.000.000 kuna u sam Grad Nin, dok cjelokupni projekt aglomeracije iznosi preko 53.089.123,37 eura, odnosno 400 milijuna kuna, kaže Ivona Stulić Sipina, viša stručna suradnica za pripremu i provedbu EU fondova.

Nova socijalna usluga

U Ninu dalje napominju kako su iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti preko vodovodne tvrtke proveli dva projekta: rekonstrukciju cjevovoda Grad Nin-VS » Straža« ukupnog iznosa 1.659.035 eura (12.500.000 kuna) te projekt »Vodoopskrbni cjevovod vs Straža – Žerava« vrijednog iznosa 1.861.039 eura (14.022.000 kuna).

– U 2021. godini završen je i projekt »Sportski teren odbojke na pijesku Ždrijac« sufinanciran od strane Ministarstva turizma i sporta temeljem javnog poziva za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina. Kao partner na projektu, Grad Nin je kroz Europski socijalni fond sudjelovao u dva natječaja, pa se tako projektom »Ispunite svoju zlatnu dob« stvarala mreža unaprijeđenih socijalnih usluga za pripadnike ranjivih skupina radi povećanja njihove socijalna uključenosti i lakše zapošljivosti na području. Tu je i projekt »Mobilni tim Niste sami« kojim će se uspostaviti nova socijalna usluga mobilnog tima, a Dom za odrasle osobe Zemunik i partneri na projektu Caritas Zadarske nadbiskupije, Grad Nin te općine Novigrad i Galovac će uspostavom nove socijalne usluge mobilnih timova za psihosocijalnu podršku osobama s mentalnim poteškoćama doprinijeti kvaliteti života, naglašava Stulić Sipina, dodajući da Grad Nin provodi i projekt »INTERREG Italija-Hrvatska, odnosno »Integrirani sustav praćenja obalnih i otvorenih morskih voda za zaštitu i upravljanje ekosustavima«.

Visok stupanj razvijenosti

Što se tiče tekuće godine, Grad nastavlja s novim projektima i za prijavu već imaju spreman Plan razvoja širokopojasnog interneta, zatim Centar za posjetitelje sa muzeološkom postavom za promatranje ptica vrijedan 2.455.371,96 eura (18.500.000 kuna), rekonstrukciju i opremanje Društvenoga doma, izgradnju gradske tržnice i zaštitnog paviljona iznad arheoloških ostataka rimske kuće s mozaicima ukupnog iznosa 3942801,91 eura (29.707.041 kuna) te projekt uređenja Parka Bori na samom ulazu u Grad Nin.

– Uza sve ovo, Gradu Ninu otegotna je okolnost pri apliciranju na bespovratna sredstava upravo taj visok stupanj razvijenosti Grada s obzirom da spadamo u mali grad sa 7. skupinom razvijenosti u kojoj uvijek izgubimo bodove. Stoga bismo drugačijom metodologijom izračuna povučenih EU sredstva vjerojatno bili na vrhu malih gradova u Hrvatskoj po povučenim sredstvima, poručuje na kraju Stulić Sipina.