Zlatko Mateša bio je gost teniskih mečeva u Centru Zamet: "Klupska razina je najveći problem našeg sporta"

RIJEKA Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, redovito je na tribinama teniskih dvoboja, od umaškog ATP turnira Plava Laguna Croatia Open do Davis Cup dvoboja.

– Volim gledati tenis. I prije nego što sam ušao u sport, išao sam u Wimbledon, Roland Garros… Naravno, najdraži su mi naši, pogotovo kad ovako dobro igraju – kaže Zlatko Mateša, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 1995. do 2000. godine, predsjednik HOO-a od 2002. godine.

Prvoga dana zametskog dvoboja s Austrijom pljeskao je izvedbama Borne Ćorića i njegova imenjaka Goje.

– Od Ćorića smo na neki način očekivali, ali kada Borna Gojo nastupa za reprezentaciju, za Hrvatsku u Davis Cupu, igra fenomenalno. Postao nam je stvarno ključni igrač u posljednjim mečevima i to je ono što raduje. To je ta ljepota i nepredvidivost Davis Cupa.

Zbog pandemije koronavirusa Olimpijske igre u Tokiju održane su u ljeto 2021. godine, ovaj olimpijski ciklus je skraćen, već dogodine oči čitavoga svijeta bit će uprte u Pariz.

– Ovo nam je predolimpijska godina, ispunjena svim mogućim kvalifikacijskim turnirima. Imamo Europske igre u Poljskoj, gdje 18 sportova ima kvalifikacije za Pariz. Bit će puno lijepih sportskih događanja. Siguran sam da će godina biti uspješna za hrvatski sport, kao i 2022. godina.

Zakon o sportu

Hrvatski olimpijski odbor skrbi za olimpijce i one koji imaju priliku to postati.

– Što se tiče nacionalnih selekcija, o čemu mi skrbimo, tu nema nikakvih problema. Imamo potpuno sve pokriveno i svi dobivaju ono što smo predvidjeli. Naš najveći problem je na klupskoj razini i to će se morati riješiti, ali ne novim Zakonom o sportu, koji je jako dobar, već prvenstveno izmjenama Poreznog zakona kako bi se gospodarstvo više stimuliralo da ulaže u sport, da se to poduzećima isplati. Tada će se i ta klupska scena stabilizirati.

Košarka je prva upala u probleme, hrvatski klubovi teško drže korak i u regionalnim natjecanjima, što se osjeti i na reprezentativnoj razini. Rukomet sve teže drži korak s reprezentativnim svjetskim vrhom, dok je, primjerice, kod odbojkašica superligaško natjecanje gotovo na razini juniorskog, barem po godinama igračica u nekim klubovima. Prošlogodišnji europski naslov hrvatskih vaterpolista u Splitu popravlja dojam, ali trend je negativan.

Poluamaterizam

– U vaterpolu su budžeti nešto manji, pa se taj priključak drži, pogotovo u slučaju Dubrovnika, koji ciljano pomaže vaterpolu, imaju takvu strategiju. No, na završnici SEHA lige u Zadru razgovarao sam s predsjednikom Veszprema Janosom Szabom, njihov je klub više od četiri puta veći od PPD-a Zagreb. Tu razliku je jako teško nadoknaditi na klupskoj razini. Kada su u pitanju vrhunske odbojkašice, one najbolje najčešće odlaze u Italiju ili Tursku, gdje su nemjerljivo više plaćene.

Hrvatska odbojka je poluamaterski sport. Sve je to vezano za financijsku stabilnost i moć klubova. Moramo naći načina, a mi znamo koji je način i to smo predlagali, da u poreznom smislu bude puno atraktivnije za kompanije, poduzeća, da bismo mogli ulagati u klubove.

U vrijeme mobitela i igraćih konzola sve je manje djece u sportu. Dodatni uteg su članarine, HOO se zalaže za njihovo ukidanje.

– Apsolutno. Kada analitički gledamo našu demografsku situaciju, drastično je smanjen broj djece. U rasponu od 12 do 19 godina imamo nešto više od 700 tisuća stanovnika. Jedini način je da iz te sužene baze izvučemo što više mladih ljudi koji bi se bavili sportom. Da bismo to mogli, za njihove roditelje bavljenje sportom ne smije biti teret. Mislim da svatko to može shvatiti.

HOO vodi brigu o budućnosti. A sadašnjost hrvatskog sporta?

– U atletici, taekwondou, judu, tu nemamo problema. Imamo problema na klupskoj razini, pogotovo u ekipnim sportovima. No, postoji rješenje.