Blagoslovljen kameni oltar na Vrčevu: 'To je mistično brdo na kojem štrige igraju vještičino kolo'

Na brdu Vrčevo kod kapelice Blažene Djevice Marije od Krunice u nazočnosti mnoštva vjernika upriličen je veliki i radosni događaj blagoslova novog oltara, dar obitelji Tome Batura iz Gorice. Blagoslov je u zajedništvu s don Borisom Pedićem, župnikom Gorice i Raštana, predvodio don Krešo Ćirak, župnik Vira.

Priče o štrigama

– Kameni oltar je sveto mjesto na kojem se prinosi euharistijska žrtva i slavi misa. Oltar je središte vjerničke pozornosti i stol Gospodnji, mjesto intimnog zajedništva i mira, izvor crkvenog jedinstva, rečeno je u obraćanju nazočnom vjerničkom puku.

Znamenito brdo Vrčevo se nalazi između sela Glavice, Raštana Donjih, Debeljaka i Gorice. Podalje su Raštane Gornje, Sikovo, Sveti Petar i Sukošan. Na njemu strše ruševine kule kaštela koja se prvi put spominje 1371. godine.

– Vrčevo nije obično brdo, već mistično brdo koje je do Domovinskog rata malo koga ostavljalo ravnodušnim. Od davnina se slušaju priče, legende o vješticama, »štrigama – ždrigama«. Ljudi su ih se plašili, jer po pričama, na brdu u borovoj šumi, na visini od oko 230 metara, igraju vještičino kolo. Potom su odlazile na otoke i tamo se sukobljavale s tamošnjim vješticama, priča nam barba Mile.

Vjerovanje u štrige i štrigune je od kad postoji života. Legenda je legenda i ona se prenosi s koljena na koljeno. Svatko nešto nadoda i brdo Vrčevo je ni krivo ni dužno postalo atraktivna »zona sumraka«. Time su se često bavili i mediji, a neki se prisjećaju kako je bilo nekada.

– Kotarci, otočani i primorci često su imali Vrčevo u ustima te se u vremenima bez interneta, mobitela i društvenih mreža, prenosilo vjerovanje kako se na brdu vještice jate. zato je puk zazirao od vrčevske gradine, priča gospođa Marija.

Reporterske skitnje i znatiželja stalno su nas vukle na brdo Vrčevo, ali od štriga ni traga ni glasa.

Kapelica i kip

– Godinama smo imali brojne emisare i ulagače, tvrdili su da je brdo Vrčevo s pričom o vješticama tvornica novca, rudnik zlata. Moglo se ući u veliki biznis s vješticama, ugostiteljskim sadržajima i smještajem. Nešto slično kao mistični dvorci u Škotskoj ili Irskoj, kaže Željko Števanja dodajući kako su željeli pokazati javnosti da identitet i tradiciju nikako ne čine »poganska praznovjerja«, već katoličanstvo, domoljublje, zajedništvo i druge s njima povezane vrijednosti i tradicije.

Podsjetio je i kako su mještani prije 18 godina na Vrčevu izgradili kapelicu, a njih jedanaestero je pješice krenulo u Međugorje po Gospin kip.

Početkom listopada 2008. Gospin kip težak oko 30 kg iz svetišta Kraljice Mira u Međugorju (BiH) na Vrčevo pješice je nosilo jedanaest župljana, hrvatskih branitelja iz Glavice, Gorice i Raštana Donjih: Željko Števanja, Davor Dević, Anes Števanja, Vinko Števanja, Vilson Bratović, Siniša Galešić, Ante Galac, Šime Batur, Tomislav Batur, Frane Smokrović, Marko Mikulić Maćo. Hodočasnici su prešli put od 300 km u jednom smjeru, ukupno 600 km do Međugorja i natrag.

– Podizanje novog svetišta ne treba čuditi kad znamo da je Vrčevo tijekom obrambenog Domovinskog rata predstavljalo snažno strateško uporište Hrvatske vojske, simbol otpora i hrvatstva. Upravo stoga mještani su podigli svetište kao simbol zahvalnosti Majci Božjoj i hrvatskim braniteljima koji su očuvali hrvatski i katolički integritet i identitet, istaknuo je Davor Dević.

Vidikovac

U projektu Općine Sukošan »Pet općinskih vidikovca« podignut je i fascinantni vidikovac na Vrčevu s trim stazom i spravama za rekreaciju. Mještani su podigli Križni put, izgradili kamenu kapelicu s Gospinim kipom iz svetišta u Međugorju. Darom goričke obitelji Batur blagoslovljen je oltar, a pred mještanima je i podizanje velikog, višemetarskog križa.

– Transformacija brda Vrčevo iz mističnog u rekreacijsko-duhovno mjesto predstavlja putovanje od prostora prožetog legendama do sadašnjeg jedinstvenog prostora koji uz rekreaciju nudi mir i duhovnu obnovu. Na Vrčevu ne morate ništa činiti, iz ovog svetišta milost će sama dolaziti u vaše srce i ispuniti vašu dušu, tvrde sugovornici potvrđujući kako je Vrčevo postalo idealno za bijeg od svakodnevnog stresa.