Foto: Sveučilište u Zadru
U okviru Festivala znanosti 2026., koji se ovog tjedna odvijao na Sveučilištu u Zadru, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi s Odjela za geografiju održala je u Znanstvenoj knjižnici predavanje „Emigracija mladih – odljev energije društva“.
Krovna tema ovogodišnjeg Festivala znanosti je energija, a na primjeru odljeva najpotentnijeg dijela društva Graovac Matassi pokazala je kako cijelo društvo ostaje bez svog energetskog potencijala.
„Mladi su najaktivniji dio društva: rade, stvaraju i nositelji su kreativnosti. Kada u većem broju iz osobnih razloga odluče otići iz Hrvatske, to se preslikava na društvo u cjelini jer ima šire posljedice od samog smanjenja broja stanovnika. Kad mladi odlaze iz zemlje, odlazi radna snaga, znanje, ideje i budući roditelji. Jednako kao što razmišljamo o obnovljivim izvorima energije, moramo razmišljati i o tome kako obnoviti i zadržati energiju društva, odnosno kako zadržati mlade u vlastitoj zemlji i osigurati rast“, rekla je Graovac Matassi.

Hrvatska nije izuzetak, nego dio šire slike europskih zemalja iz kojih mladi odlaze zbog posla, viših primanja, obrazovanja i boljih životnih uvjeta. Ono što se događa u Hrvatskoj prisutno je i u Portugalu, Italiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji, a najizraženije je u Sjevernoj Makedoniji. Razlozi se razlikuju od zemlje do zemlje, bilo da je riječ o korupciji, niskim plaćama, slabim poslovnim prilikama ili nestašici stambenog prostora.
„U Hrvatskoj se broj osoba u dobi od 20 do 39 godina od 2011. do 2021. godine smanjio za 20 posto. Smanjenjem mlade populacije dolazi do starenja stanovništva i dugotrajnih trendova niskog fertiliteta, a populacija koja ostaje više ovisi o sustavu te relativno manje doprinosi gospodarskom razvoju i demografskom potencijalu“, istaknula je predavačica.
Mjere poput jednokratnih naknada za novorođene nemaju značajan učinak jer promjene moraju biti strukturne, a rezultati su vidljivi tek nakon 15 ili 20 godina. Zadržavanje mladih može se postići višim životnim standardom, kvalitetnijim radnim mjestima, priuštivim stanovanjem, većom sigurnošću i općom kvalitetom života. Trendovi se počinju mijenjati kada zemlja dosegne oko 80 posto prosjeka gospodarske razvijenosti Europske unije, za što su primjeri Irska i Poljska, koje su nekada bile iseljeničke, a danas su imigracijske zemlje.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
bivši Socijaldemokrati
REBRANDING NA LJEVICI Katarina Pernar izabrana za predsjednicu stranke Korak za Hrvatsku
Novosti
poginule 32 osobe
Kapetan potonule Coste Concordije pušten iz zatvora
KK Zadar
ABA liga, 9. kolo
Potvrdu pobjede nad Partizanom košarkašu Zadra traže na parketu rumunjske legije stranaca
Hrvatska
obilježio generacije studenata
Preminuo profesor Ivan Koprić
Nogomet
procjena ishoda
Infantino želi novi mandat na čelu FIFA-e, mogao bi pobijediti već u prvom krugu
Zadar & Županija
Brod života
Čovjek iz Vrsi vodi remont morskog diva od 333 metra: “Amerikanci su izabrali mene, a mogli su bilo koga!”
Zadar & Županija
pakoštane
Kućica 450 eura, a zadužnica 10.000! Vijećnik žestoko prozvao Općinu zbog Adventa: “Ovo je sramota!”
Zadar & Županija
Iva Bencun
Čestitke Zadru, ostalo “bez komentara”: Direktorici gradskog TZ-a svidjela se ironična objava šefa SDP-a
Kultura
knjiga "ne moram pitati muža"
Ercegović u Zadru: “Žene se često odriču nasljedstva u korist braće”
Sci-Tech
nema igre