HRVATSKO TRŽIŠTE RADA Od gotovo 3,3 milijuna radno sposobnih, zaposleno tek 1,7. Što je s ostalima?

Tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je u prosjeku bilo zaposleno milijun i 702 tisuće ljudi, nezaposleno njih 87 tisuća, pri čemu je stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine iznosila 68,8 posto, a stopa anketne nezaposlenosti 4,9 posto, podaci su DZS-a.

Podaci iz ankete o radnoj snazi pokazuju da je u 2025. godine u Hrvatskoj bilo 3,309 milijuna radno sposobnih stanovnika (starijih od 15 godina) od kojih 1,702 milijuna zaposlenih, 87 tisuća nezaposlenih i 1,52 milijuna neaktivnih.

Od ukupnog broja zaposlenih, 900 tisuća su činili muškarci, a 803 tisuće žene. U dobi od 15 do 64 godine radilo je 879 tisuća muškaraca, a starih 65 godina i više njih 21 tisuća. Istovremeno, u razdoblju od siječnja do prosinca 2025., u prosjeku je bilo zaposleno 12 tisuća žena starih 65 godina i više, a 791 tisuća njih u dobi od 15 do 64 godine.

Kada se promatra ukupni broj zaposlenih, 1,479 milijuna su činili zaposleni kod drugih poslodavaca, samozaposlenih je bilo 213 tisuća, a 10 tisuća radili su kao pomažući članovi. Pritom je primjerice samozaposlenih muškaraca lani u prosjeku bilo 145 tisuća, a žena 68 tisuća.

Najviše zaposlenih u prerađivačkoj industriji

Prema područjima djelatnosti, lani je najviše zaposlenih bilo u prerađivačkoj industriji, u prosjeku 263 tisuće. Slijedi trgovina na veliko i malo s 238 tisuća, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi sa 142 tisuće, obrazovanje sa 141 tisućom, građevinarstvo sa 122 tisuće itd. Pritom je najviše muškaraca radilo u prerađivačkoj industriji, 176 tisuća, a žena u trgovini, 130 tisuća.

Kada je riječ o nezaposlenima, prema lanjskom prosjeku 18 tisuća ih je tražilo posao 24 mjeseca i duže. Prema anketi o radnoj snazi, bilo je nezaposleno 87 tisuća osoba, dok ih je u evidenciji HZZ-a u 12-mjesečnom razdoblju u prosjeku bila 81 tisuća. Pritom je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 4,5 posto.

Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih Anketom s podacima HZZ-a i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je prosječna stopa nezaposlenosti u 2025. prema podacima iz administrativnih evidencija bila niža od stope anketne nezaposlenosti (4,9 posto), pri čemu je u tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema anketi bio veći za šest tisuća.

Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je, od ukupno 87 tisuća nezaposlenih prema anketi, njih 58 tisuća ili 66,7 posto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, 33,1 posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje, a preostalih 0,2 posto nije odgovorilo na pitanje o prijavljenosti. Od ukupno 81 tisuće registriranih u HZZ-u, 23 tisuće ili 28,6 posto nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti, navode iz DZS-a.

Anketa o radnoj snazi najopsežnije je službeno istraživanje o obilježjima tržišta rada u Republici Hrvatskoj i provodi se na uzorku slučajno odabranih privatnih kućanstava.

Njome se prikupljaju podaci o socioekonomskim i demografskim obilježjima kućanstava s naglaskom na status u aktivnosti prema standardima metodologije Međunarodne organizacije rada (zaposlene osobe, nezaposlene osobe i osobe izvan radne snage), obilježja djelatnosti i zanimanja na sadašnjemu, dodatnome i prethodnom poslu, sate rada i radno vrijeme, obilježja nezaposlenosti te obrazovna obilježja.

Usklađena je s EU-ovim uredbama i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanje EU-LFS (EU-Labour Force Survey). To je istraživanje obvezujuće na razini EU-a i referentni je izvor podataka kojim se omogućuje praćenje i usporedivost statistike o obilježjima tržišta rada na međunarodnoj razini, stoji u priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS).