Cilj nam je “opremiti” roditelje u zaštiti djece i njihovog roditeljskog prava, rekla je predsjednica Udruge Članak 64., doktorica molekularne biologije Josipa Nemet u izjavi Hini te naglasila da je fokus udruge zaštita djetinjstva odnosno da se se dijete u svim aspektima života i društva promatra zaista kao dijete.


Rekla je da su pokrenuli najprije inicijativu, a potom i udrugu zato što su primijetili da u škole i vrtiće kroz državne institucije počinju ulaziti događanja te pogled na djecu “koji nije primjeren njihovom razvoju”. Uporno se, kaže, u programima potencira da je dijete autonomno, da ono odlučuje, a dijete ne može odlučiti.




Nemet je ustvrdila da bi država trebala zaštititi djecu i poštovati pravo roditelja na to kako žele odgajati svoje dijete.


Stoga je cilj konferencije i bio opremiti roditelje, informirati ih, dati im alate kako zaštititi djecu i svoje roditeljsko pravo te kako čuvati svoje dijete u prostoru zdravog neurorazvoja, a to automatski uključuje i zdravog spolnog razvoja, istaknula je.


Christophe Foltzenlogel, pravni stručnjak iz European Centre for Law and Justice (ECLJ) u Strasbourgu govorio je o tome koje su granice države u zadiranju u djetinjstvo i koja su prava roditelja da odlučuju o odgoju svog djeteta te što bi Hrvatsku moglo očekivati u narednih 10 godina.


Naveo je i da se u Francuskoj prije 15 godina krenulo s bazičnim seksualnim edukacijama gdje je glavna zamisao bila da se spriječi veliki broj maloljetničkih trudnoća i spolno zaraznih bolesti da bi se s vremenom jedini najučinkovitiji model odgode spolnih odnosa do zrelosti, dok dijete kognitivno, socijalno i moralno ne sazrije potpuno izbacio.


Nemet je upozorila da se u modernim kurikulima zanemaruje reprodukcijska komponenta spolnosti, a isključivo gleda na spolnost kao na nešto što služi osobi za užitak.


To, kaže, mora dovesti do duboke dezintegracije osobe i poremećaja pa se i na dijete počinje gledati kao na proizvod.


Dječja i adolescentna psihijatrica i psihoanalitičarka Iva Šmigovec s predavanja “Ranjivi identitet: neurorazvoj djeteta pod društveno-ideološkim pritiscima”, poručila je da seksualnost sama po sebi mora ostati u domeni intime svakog čovjeka, ne bi je trebalo posebno isticati i davati joj preveliku pažnju.


Roditeljima je pak poručila da trebaju biti otvoreni na pitanja djece ako ih ona postave, a ne nametati seksualnost kao temu razgovora.


U sklopu konferencije održane su radionice o odrastanju u digitalnom vremenu, samoozljeđivanju i suicidalnosti kod djece i mladih.