Građanima sve nedostupnija kvalitetna zdravstvena skrb: 'Imam bolove u glavi, termin za MR dali su mi za dvije godine'

Plaćam zdravstveno osiguranje od 1976. godine, a sada u mirovini imam jake bolove u glavi. Preporučen mi je MR, ali termin na Vinogradskoj dobio sam tek u ožujku 2027. – gotovo dvije godine čekanja, što je sramotno – jedna je to od brojnih pritužbi pristiglih lani pučkoj pravobraniteljici, a koja se navodi u njenom izvješću o radu za 2025. zajedno s opsežnim pregledom stanja ljudskih prava i problema s kojima se građani suočavaju.

U 2025. godini pučkoj pravobraniteljici obratio se najveći broj građana u više od 30 godina djelovanja. Otvoren je 4.491 novi predmet, što je 21 posto više nego godinu ranije, koja je također bila rekordna. Ovaj porast broja pritužbi također upućuje na rast povjerenja građana u instituciju ureda pučke pravobraniteljice, navodi se u izvješću.

Netrpeljivost prema manjinama

– Sveukupno gledano, ljudska prava u Hrvatskoj su u 2025. godini stagnirala, dok je u nekim područjima došlo do regresije, s primjetnim prijetnjama vladavini prava, navodi pravobraniteljica.

Među ključnim problemima ističu se netrpeljivost prema stranim radnicima, visoka stopa siromaštva među starijim osobama, te nedostupnost i visoke cijene stanovanja. Izvješće dodatno upozorava na raširenost govora mržnje i dezinformacija, neprikladne uvjete u prenapučenim zatvorima, te kvarove i nedostatke na medicinskoj opremi.

Posebna pažnja posvećena je socijalno-ekonomskim problemima, uključujući činjenicu da minimalnu plaću prima oko 80 tisuća zaposlenih, dok više od 2.000 osoba u zemlji živi u beskućništvu. I dalje je najraširenija diskriminacija usmjerena prema romskoj zajednici… Za razliku od prethodne godine, kada je najveći broj pritužbi bio vezan uz područje diskriminacije, u 2025. kao najzastupljenije područje ističe se zdravstvo, s rekordnih 525 pritužbi.

– U 2025. godini smo zaprimili i rekordan broj pritužbi u jednom području – glede prava na zdravlje, njih 525, što je najveći broj pritužbi koje je institucija ikada zaprimila u jednom području, navodi pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Zatim slijede pritužbe vezane uz diskriminaciju u različitim područjima života, socijalnu skrb i pravo na rad. Zabilježen je porast netrpeljivosti prema manjinama, osobito prema srpskoj i romskoj zajednici te migrantima, uključujući strane radnike, dok se istodobno povećava broj starijih osoba u riziku od siromaštva.

Problemi su sve izraženiji u zdravstvu, gdje je pristup uslugama i dalje ograničen, uz duga čekanja i posebno težak položaj onkoloških i palijativnih pacijenata. Pravo na zdravlje u Hrvatskoj je u krizi, što potvrđuju podaci o velikim razlikama u dostupnosti skrbi između gradova, ruralnih područja i otoka, dugotrajna čekanja na dijagnostičke pretrage te kronični manjak liječnika i medicinskih sestara, zbog čega građani, osobito oni ranjivih skupina, ne mogu pravovremeno ostvariti svoja zakonom zajamčena prava, navodi pravobraniteljica.

Neučinkovita javna uprava

Upozorava i kako se Hrvatska suočava s manjkom od oko 4.000 medicinskih sestara i gotovo 300 obiteljskih liječnika, a značajno nedostaje i pedijatara i ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Podaci HZZO-a ukazuju da nedostaje 179 timova obiteljske medicine, 67 zdravstvene zaštite predškolske djece, 57 zdravstvene zaštite žena i 184 dentalne zdravstvene zaštite.

Prema podacima Ministarstva zdravstva, 9. siječnja 2026. najdulje se čekalo na UZV dojke (227 dana), a među prvim pregledima najdulje je prosječno čekanje kod ortodonta: 331 dan. Problemi s pristupom terminima dodatno se pogoršavaju zbog poteškoća u digitalnom naručivanju preko e-Liste čekanja: neusklađenosti lokalnih bolničkih sustava sa središnjim e-sustavom, tehničkih ograničenja kod prikaza termina, pogrešnog izdavanja uputnica i velikog broja propuštenih termina zbog nepojavljivanja pacijenata. Posebno su ugroženi pacijenti koji ovise o telefonskoj ili osobnoj komunikaciji, među kojima su stariji i siromašniji građani, kojima digitalni sustav dodatno otežava pravovremeni pristup zdravstvenoj zaštiti.

Pristup zdravstvenim uslugama i dalje ostaje ograničen. Problemi su se nastavili zbog obveze nezaposlenih da se svaka tri mjeseca osobno javljaju HZZO-u kako bi zadržali status u obveznom zdravstvenom osiguranju. Prema podacima HZZO-a, oko 127.000 osoba je bilo obvezno javljati se, a 10.308 građana je izgubilo osiguranje zbog nepoštovanja roka.

Kao ključni dugoročni problemi navode se i neučinkovita i netransparentna javna uprava. Posebno se ističu pritužbe vezane uz dugotrajno čekanje na ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak, naknadu troškova prijevoza na liječenje te jednokratne naknade.

– Obraćam vam se kao samohrana majka troje djece. Nakon iznenadne smrti supruga, hrvatskog branitelja, u ožujku sam podnijela zahtjev za jednokratnu novčanu pomoć, ali unatoč višestrukim pokušajima kontaktiranja službe putem maila i telefona, nisam dobila odgovor. Molim savjet zbog iznimno teške situacije u kojoj se nalazimo, jedna je od molbi koja je stigla pučkoj pravobraniteljici.

Rizik od siromaštva

U jednom slučaju, građanin šest godina nakon prijave nezakonite gradnje nije imao povratnu informaciju o postupanju građevinske inspekcije. Nakon intervencije pravobraniteljice, inspektor je obavio nadzor, utvrdio nezakonitosti i donio rješenje o uklanjanju nelegalne građevine.

U 2025. godini minimalna bruto plaća u Hrvatskoj porasla je za 15,48 posto, na 970 eura, dosegnuvši 54,1 posto prosječne bruto plaće. Minimalnu plaću prima oko 80.000 zaposlenih, što čini 6,2 posto ukupne radne snage. Unatoč rastu plaća, 575.000 Hrvata radi u drugim članicama Europske unije, što je 14,9 posto stanovništva, dok je udio radnika iz drugih EU zemalja u Hrvatskoj ispod 0,5 posto, navodi se u izvješću.

U Hrvatskoj su posebno ugroženi umirovljenici zbog niskih mirovina i ubrzanog rasta troškova života, posebno cijena hrane. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju izmijenio je formulu usklađivanja mirovina (85:15) kako bi rast pratilo povećanje potrošačkih cijena i prosječne bruto plaće. Uveden je i godišnji dodatak ovisno o stažu, ali podaci pokazuju da rizik od siromaštva starijih i dalje raste, jer postojeće mjere nisu dovoljne. Što ne čudi, jer i stanovanje nikada nije bilo skuplje. Cijene nekretnina u EU-u porasle su u prosjeku do 60 posto od 2015., a troškovi najma i energije rastu brže od prihoda kućanstava, što otežava stambeno zbrinjavanje građana.

Unatoč povećanjima plaća i minimalne mirovine, rast troškova života, preskupo stanovanje i odlazak radnosposobnih Hrvata u inozemstvo pokazuju da osnovna pitanja socijalne sigurnosti i životnog standarda u Hrvatskoj i dalje ostaju neriješena, zaključuje pučka pravobraniteljica u svom izvješću o radu u prošloj godini.

Uz analizu i ocjenu stanja, ovim je izvješćem pučka pravobraniteljica uputila i 181 preporuku raznim institucijama te navodi kako smatra da o njemu treba što prije održati saborsku raspravu.

Nikad skuplje stanovanje

U Hrvatskoj nedostaje cjenovno dostupnog stanovanja, posebno za korisnike socijalnih naknada, umirovljenike i radnike s minimalnom plaćom, osobito u turističkim područjima. Većina građana i dalje teži vlasništvu: 91 posto stanovnika živi u vlastitom stanu ili kući, navodi pučka pravobraniteljica. Rastu i cijene najma. Najviše medijalne najamnine u 2025. godini bilježe Zagreb i Split s 12,7 odnosno 12,2 eura po četvornom metru pa je mjesečna najamnina za stan od 60 kvadrata oko 760 eura u Zagrebu i oko 730 eura u Splitu. U odnosu na 2024. godinu, najamnine su u Zagrebu narasle za 12,7 posto, a u Splitu za 13,1 posto. Rast cijena, postroženi uvjeti kreditiranja i ilegalni ili energetski siromašni objekti ukazuju na nastavak krize stanovanja, dok popis stanovništva iz 2021. pokazuje 595.280 praznih stanova u zemlji.