Specijalistica Maja Grgec Dragičević: Alergije su kronične, ali se mogu držati pod kontrolom

Zbog još uvijek naglih izmjena toplih i hladnih dana sezona je kihanja, šmrcanja i curenja nosa. Ali ne zbog prehlada, već alergija! Klimatske promjene i sve raniji početak toplijeg vremena uvjetovali su i raniji početak sezone cvatnje mediteranskih alergena, kao što su maslina, bor i čempres. Svima onima koji pate od peludnih alergija proljeće zato nosi dodatnu dozu problema. Jer, alergije su povezane s cijelim nizom medicinskih problema, kao što su curenje nosa i kihanje, hunjavica i proljetni umor.

Iako su alergije kronična stanja, redovitim se otorinolaringološkim pregledima te redovitim uzimanjem propisane terapije mogu staviti pod kontrolu. Upozorila je na to još jednom ORL specijalistica Maja Grgec Dragičević iz privatne poliklinike »4 Clinic«, koja upravo u ovom razdoblju brojne pacijente prima zbog simptoma povezanih s alergijskim reakcijama na pelud biljaka. Iako ih se lako može zamijeniti za prehladu ili upalu sinusa, Grgec Dragičević upozorava kako se alergije ne smije zanemariti.

Ako vam je nos začepljen više od dva tjedna, a simptomi se pogoršavaju u određenim razdobljima godine ili u zatvorenom prostoru, moguće je da patite od alergije. Ostali znakovi ovog kroničnog stanja uključuju svrbež nosa, umor, smanjenu koncentraciju i pogoršanje problema sa sinusima. Proljetne alergije najčešće izgledaju kao kihanje i svrbež očiju dok kod alergije na prašinu i grinje je čest simptom začepljenost nosa koja traje duže vremena, izraženije u zimskim mjesecima.

Peludne alergije

Upravo ORL specijalisti alergološkim testiranjima i pregledima saznaju na koje je točno alergene pacijent osjetljiv.

Korak bliže pravoj dijagnozi

– Osobe koje su osjetljive na peludna zrnca sada se bore s izraženim simptomima kao što su curenje nosa i kihanje. Često se takve pojave u pacijenata zamjenjuju za probleme sa sinusima, no to su zapravo problemi nosa. Kada čestica peludi uđe u nos, tijelo to prepozna kao opasnost. Čestica se pokušava riješiti potiskom tlaka, tj, kihanjem ili otplavljivanjem, tj. kroz curenje nosa. Tada se oslobađa kemijska komponenta histamin, koja je zadužena za svrbež koji često prati alergijske reakcije na pelud biljaka, započela je doktorica Grgec Dragičević.

Osobe koje imaju izraženu genetsku predispoziciju bit će najčešće sklonije takvim izraženim alergijskim reakcijama. Ona često nije dovoljna da bi se sama alergija razvila, već treba okidač. Alergeni se dijele na kontinentalne i mediteranske, s tim da su čempres, crkvina i maslina najčešći kod nas, dok su na kontinentu glavni alergeni breza, hrast i ambrozija.

– No, ambrozija više nije samo kontinentalni alergen, već ju se može naći i u našim krajevima. Praćenje peludnog kalendara prije je bio učinkovit vodič za sezonu cvatnje, dok je sada to, uz klimatske promjene i sve raniju cvatnju trave i biljaka samo okvirna smjernica, upozorila je doktorica. Još je jedan alergen, ističe, cijelu godinu prisutan na kontinentu, a uz more samo u sezoni grijanja – grinje.

Različite terapije

Praksa je ranije bila da pacijenti s terapijom počnu koja dva tjedna prije početka sezone cvatnje, što je sada jako teško točno odrediti. Razgovarajući o okolišnim faktorima koji mogu uvjetovati osjetljivost na alergije, doktorica Grgec Dragičević pojašnjava kako život u sve čišćim uvjetima smanjuje otpornost na alergije.

– Prve spoznaje o tome uočili su 90-ih njemački stručnjaci, koji su u početku imali potpuno suprotnu tezu. Netko tko živi u praktički sterilnom okruženju ima imunološki tip koji više naginje tipu TH2, koji je podložan alergijama. Oni koji su više izloženi infektivnim čimbenicima imat će manju šansu da razviju alergije, rezimirala je Grgec Dragičević.

Stručni tim iza lakšeg disanja

Alergije su kronično oboljenje, s kojim pacijenti najčešće žive cijeli život, no, uz pravilnu se i pravovremenu terapiju mogu itekako dobro kontrolirati.

– Osim što se možemo manje izlagati onim alergenima koji nam smetaju, u peludnoj je sezoni važno voditi brigu i o općoj čistoći, ispiranju i održavanju higijene nosa, ali i presvlačenju i pranju odjeće nakon povratka kući. Drugo, može se posegnuti za intranazalnim kortikosteroidnim sprejem, koji smanjuje otok i curenje sluznice. Treće su tablete, koje ne djeluju na uzrok, već simptom alergije, na način da antihistaminici smanjuju djelovanje histamina, pojasnila je Grgec Dragičević.

Što se tiče uzročnog tretiranja problema, naglašava, alergije se mogu liječiti tretmanom sublingvalne ili injektibilne terapije hiposenzibilizacije. To zapravo znači da se unosom manje količine alergena tijelo oduči od burne alergijske reakcije.

Rinitis i astma

– To su terapije koje se provode u određenim intervalima, na primjer po šest mjeseci tri godine zaredom kako bi došlo do potpunog uklanjanja simptoma alergije ili do značajnog smanjenja simptoma. To je terapija pogodna za osobe koji imaju teške ili pak cjelogodišnje alergije, rekla je Grgec Dragičević.

ORL specijalisti bave se liječenjem alergija koje uzrokuju nosnu simptomatologiju, a najčešće su to peludne, te alergije na grinje.

– Važno je napomenuti kako je većina alergija prisutnih u nosu prisutna i u plućima, tako da u oko 20 posto slučajeva pacijenti obole od alergijske astme, koja spada u domenu pulmologije. Dermatolozi se, naravno, bave liječenjem alergija koje izazivaju kožne reakcije, dok se s imunološke strane alergija treba razlikovati od intolerancije na hranu, upozorila je doktorica, jer često se riječi alergija i intolerancija znaju izjednačavati, a duboko su različite. Intolerancija je nepostojanje enzima za razgradnju određene nutritivne komponente, no to nije alergija.

– Alergijska je astma svakako ozbiljno oboljenje, iako je alergijski rinitis ipak najčešća dijagnoza koja se povezuje s alergijskom osjetljivošću. Kod rinitisa su kihanje, svrbež očiju i curenje nosa jako česti, dok je kod alergija na grinje začepljenost nosa najčešći simptom, naglasila je.

U ORL–u kao komplikaciju kod alergijskih oboljenja pak prepoznajemo nosne polipe, tj. dobroćudne izrasline nosne sluznice. Najčešći je simptom u tom slučaju gubitak mirisa.

Moguća ovisnost

– Pregled kamericom utvrdit će tako postoje li polipi koji se mogu liječiti konzervativno, ali i operativnim zahvatom, rezimirala je doktorica Grgec Dragičević, kazavši kako može doći i do pucanja kapilara u nosu i krvarenja nosa.

– Nos se najbolje može očistiti fiziološkom otopinom i komercijalnim sprejevima morske vode, koji čiste i uklanjaju sluz, te nečistoću, a ujedno i hidratiziraju nosnu sluznicu. Oni su u svakom slučaju važan dio dnevne nosne higijene, bez obzira da li je osoba alergičar ili ne, naglasila je doktorica.

Problem nastaje, upozorava, pri upotrebi dekongestivnih kapi. One se ne smiju koristiti više od pet dana, a može ih se kupiti i u slobodnoj prodaji.

– Takve kapi djeluju na principu da stišću krvne žile nosne sluznice, što pacijentu momentalno olakšava disanje. No, dugotrajnom upotrebom dolazi do kontraefekta. Pacijentu treba sve veća i veća doza kapi, dok osoba ne uđe u začarani krug propadanja nosne sluznice uz istovremenu ovisnost o takvim kapima. Osobe koje imaju devijaciju septuma ili teške alergije u velikoj su opasnosti od razvoja ovakve ovisnosti, pošto njihova oboljenja uzrokuju česte tegobe s disanjem, pojasnila je Grgec Dragičević.

Iako su prehlade češći uzrok upale srednjeg uha, alergije također mogu imati ulogu u tom oboljenju. Svaka reakcija Eustahijeve tube i nosne sluznice može doprinijeti učestalosti upala srednjeg uha. Alergije također iscrpljuju organizam, tako da se uz njih često vezuje i proljetni umor.

Alergološko testiranje

– Alergije se zato ne trebaju ignorirati, zaključila je Grgec Dragičević. Važno je, dodaje, ustrajati u pronalasku najbolje terapije.

– Najvažnije je osloniti se na liječnika koji vodi dijagnostički i terapijski proces. Lako je upasti u zamke vlastitog razmišljanja. Ne uzimati terapiju dok pacijent ne dobije alergološki nalaz tako je savršeni primjer kontraproduktivnog razmišljanja. No, to je pogrešno, jer liječnici prvo propisuju terapiju temeljem dijagnoza koje kod pacijenta uočavaju. Ako ta terapija djeluje, dijagnoza je potvrđena i to najčešći smjer u kojem ide alergijska dijagnostika. Ono što se danas smatra zlatnim standardom je »prick test«, koji najčešće služi kao orijentir prema tome na što je pacijent točno alergičan. Međutim, on može biti i negativan, ali i lažno negativan. Koža će na testove reagirati ako je simptom alergije u tijelu prisutan najmanje dvije godine. Drugo, u dijagnostici se koriste alergeni koji su dostupni na tržištu, tj. najčešći među pacijentima, kazala je doktorica, poručivši kako su alergološki testovi jednako važni kao i praćenje vlastitih simptoma.

– U 4 Clinicu zato pacijentima nudimo ORL pregled, uključujući endoskopski pregled nosne šupljine, kao i propisivanje terapije, te edukaciju o praćenju simptoma. Tu je i kožno testiranje na najčešće mediteranske alergene. U planu nam je i širenje na konzultacije iz imunologije i pulmologije za one pacijente koji trebaju opsežnu obradu zbog izraženih alergijskih simptoma, poručila je Grgec Dragičević.

Potraga za uzrokom tegoba