Umirovljenici obrtnici dobili pravo na rad, no i dalje su u nepovoljnom položaju

Kada vlasnici obrta odlaze u mirovinu, suočavaju se s ozbiljnim izazovima. Mnogi nemaju kome prenijeti dugogodišnje znanje i iskustvo, a zbog pravila koja su do nedavno vrijedila, nastaviti raditi u vlastitom obrtu značilo je gubitak prava na mirovinu.

Posljedica su često bila zatvaranja obrta, iako su vlasnici i dalje imali znanje, sposobnosti i volju nastaviti raditi. Dugogodišnji problem bio je što se obrtnicima uskraćivala mogućnost da ostanu aktivni u svom poslu, dok su svi drugi umirovljenici mogli zapošljavati se gdje žele, što je dodatno isticalo neravnopravnost u društvu.

Na inicijativu Hrvatske obrtničke komore, od ove godine korisnici starosne mirovine mogu registrirati obrt, a oni koji već imaju obrt moći će nastaviti raditi uz isplatu 50 posto mirovine.

Time se obrtnicima prvi put pruža realna prilika da ostanu gospodarski aktivni i nakon formalnog odlaska u mirovinu, prenose svoje znanje i iskustvo te nastave sudjelovati u gospodarstvu.

Zaslužena promjena

Promjena nije samo simbolična – nastavkom rada obrtnici i dalje plaćaju poreze, a istovremeno podižu vlastiti životni standard. Za mnoge obrtnike, to znači priliku da nastave svoj posao u obimu koji im odgovara i da ne budu prisiljeni zatvoriti obrt koji je često rezultat desetljeća truda i odricanja cijele obitelji.

– Velik je problem bio što obrtnici, za razliku od drugih umirovljenika, nisu mogli nastaviti raditi u vlastitom obrtu bez gubitka prava na mirovinu, što je mnoge prisiljavalo na gašenje obrta unatoč volji i sposobnosti da nastave raditi.

Ono na što je HOK najviše upozoravao u dijalogu s institucijama bilo je pravo svih umirovljenika da se zaposle bilo gdje osim u svom obrtu, što nikako nije bilo korektno prema obrtnicima.

Na našu inicijativu korisnici starosne mirovine sada mogu registrirati obrt, a svi oni koji imaju obrt mogu nastaviti s radom uz odlazak u starosnu mirovinu, pri čemu mogu primati 50 posto iznosa mirovine bez prekida rada. Time se obrtnicima prvi put daje realna mogućnost da ostanu gospodarski aktivni i nakon formalnog odlaska u mirovinu, istaknuli su iz HOK-a.

Prema njima, ovo je važna i zaslužena promjena za sve one koji su desetljećima vrijedno gradili svoje obrte i žele ostati aktivni, prenositi znanje, ali i uživati u pravu na mirovinu.

– Priznavanjem ovog prava šalje se jasna poruka – da iskustvo, trud i doprinos obrtnika i dalje vrijede, čak i nakon službenog odlaska u mirovinu. Iz razgovora s obrtnicima vidi se da postoji stvaran interes, osobito među onima koji se spremaju u mirovinu, ali žele ostati aktivni u svom obrtu.

Teško je precizno procijeniti koliko će ih se odlučiti za ovu opciju, no mogućnost nastavka rada uz 50 posto mirovine pruža priliku da i dalje djeluju u svojoj struci, možda u nešto manjem, životno primjerenijem obimu, naveli su iz HOK-a.

Nepovoljan položaj

Hrvatska obrtnička komora nastavit će se zalagati da obrtnici umirovljenici mogu primati punu mirovinu uz obavljanje obrtničke djelatnosti, jer ih sada izborena isplata od samo pola mirovine i dalje stavlja u nepovoljan položaj.

Da je mnogo poštenija opcija isplata pune mirovine uz nastavak rada smatra i Ksenija Kolarević, vlasnica obrta za proizvodnju drvene ambalaže »Koleks« iz Molvi.

– Poduzetnici su svojim doprinosom, hrabrošću i inovativnošću značajno zadužili sustav, ulagali vlastite nekretnine u obrt bez naknade i osiguravali radna mjesta. Takav doprinos zaslužuje punu mirovinu, a ne samo polovinu, navela je ona.

U obrtništvu je od 1989. godine, kada je »Koleks« pokrenuo njen suprug. S vremenom je obrt prošao kroz velike promjene i ulaganja – od prvih radnika 1995. godine, nove hale 2008. godine, brojnih poslovnih prilika i promjene vlasnika, do 2014. godine kada je Ksenija preuzela vođenje obrta nakon što je suprug otišao u mirovinu. Ona ima 62 godine i o mirovini ne razmišlja.

– Mirovina za mene nije olakšanje, nego izazov – izazov da ostanem aktivna i korisna, dok još mogu donositi rezultate. Smatram da imam dovoljno iskustva da doprinosim napretku obrta, jačanju odnosa između poslodavca i radnika i podršci sinu u unapređenju proizvodnih procesa, kazala je.

Za nastavak rada, navela je Kolarević, najbolje je kad obrtnik u obitelji ima nekoga već uključenog u rad, jer se znanje nadograđuje, a ne uči ispočetka. Ako takva osoba ne postoji, često slijedi prodaja ili zatvaranje, jer pravila preuzimanja nisu jednostavna.

– Obrtnici nisu klasični radnici. Do nedavno obrtnik nakon 65. godine nije mogao raditi u vlastitom obrtu bez gubitka prava na mirovinu. Nova promjena, koja omogućuje isplatu 50 posto zarađene mirovine dok se radi, svakako je korak naprijed.

Iznimno poštujem obrtnike koji, unatoč godinama, nastavljaju raditi u svom obrtu, savladavaju nove tehnologije i sustave, vode posao i pritom ne prestaju učiti. Nastavkom rada najviše pomažu sami sebi, jer život s mirovinom od 600 eura nije dovoljan za dostojanstvenu starost, rekla je Kolarević.

Opcija nastavka rada uz pola isplaćene mirovine posebno je dobro rješenje za male obrte, osobito uslužne, jer jednom zatvoren obrt često se više ne otvara.

No, iako je ovakva mjera dobrodošla, ona neće sačuvati sve male obrte – mnogi koji nude usluge za koje više nema potražnje, kada jednom zatvore vrata jednostavno se više neće otvoriti.

– Obrtnici su u svaki oblik obrta utkali dio sebe, radili nauštrb obitelji ili uključivali cijelu obitelj da obrt opstane. Na kraju radnog vijeka često imaju manju mirovinu od radnika koji su kod njih radili, poručila je Kolarević i dodala da se cijela Europa ponosi obrtničkim djelatnostima koje se prenose kroz generacije, dok u Hrvatskoj takvih primjera još uvijek nema mnogo.

Pažnja i podrška

Da se mirovine moraju povećati, jer ljudi koji su cijeli život radili zaslužuju dostojanstvenu starost, smatra i fotografkinja Tea Šmider Frljužec iz Zagreba.

Ona je nedavno zatvorila fotografsku radnju i otišla u mirovinu nakon 45 godina vođenja zagrebačkog fotostudija Sandi kako bi očuvala zdravlje i živjela mirnijim ritmom.

Studio je najprije vodio njen otac, a ona ga je preuzela s 26 godina, nakon njegove smrti. Posao je vodila s ponosom i pažnjom, a i dalje je vrlo aktivna i ne osjeća se kao da je u mirovini, samo je shvatila da je vrijeme da malo uspori.

O prijenosu obrta je razmišljala, no okolnosti se nisu poklopile. Kćer je već ostvarila karijeru u drugom polju, unuka je premlada, pa je prirodna kandidatkinja bila dugogodišnja djelatnica, no to se nije realiziralo.

– Danas nije lako prenijeti obrt na nekoga. Propisi se stalno mijenjaju, a obrt se ne može jednostavno dati u podnajam. Teoretski bih mogla formalno voditi obrt dok netko drugi radi, ali to nismo željeli zbog sigurnosti, navela je Šmider Frljužec.

Nakon 45 godina profesionalnog rada, fotografiji se sada posvećuje bez obaveza i rokova, iz čiste ljubavi. Nastavak rada uz primanje samo polovine mirovine nije joj bio privlačan i vjeruje da položaj obrtnika i dalje nije dovoljno cijenjen.

– Godinama vrijedno rade, ulažu trud, suočavaju se s visokim troškovima i snažnom konkurencijom, a često im se nude tek polovična rješenja. Zato smatram da sustav prema obrtnicima i dalje nije pravedan, navela je.

Na pitanje o najvećim izazovima za male obrte danas i njihovoj budućnosti u Hrvatskoj, Tea ističe da prostora za opstanak i razvoj ima, ali da je potrebna veća pažnja i podrška.

– Obrti mogu opstati, ali treba im dati stvarnu priliku da se razviju i prenesu znanje na nove generacije, navela je fotografkinja.

Problem nerazumijevanja za obrtnike i tradicijske obrte vidi i unutar Komore te udruženja obrtnika, gdje se zapošljavaju mladi ljudi koji često više nemaju osjećaj za vrijednost dugogodišnjeg rada i zanata.

– Dok u svijetu obrti opstaju zahvaljujući generacijama koje njeguju tradiciju, kod nas im se ne pridaje dovoljna pažnja. Osim toga, ni Grad ne vodi računa o malim obrtima – prostori često zjape prazni, umjesto da se daju uz simbolične cijene i poticaje kako bi se očuvala tradicija i omogućilo poslovanje novim generacijama obrtnika, navela je Tea Šmider Frljužec.