Novčane kazne za prekršaje rastu sa 663 na 1.000 eura: 'Želimo rasteretiti sudove'

Izmjenama Prekršajnog zakona, koje je Vlada s jučerašnje sjednice uputila u Sabor, predviđa se povećanje novčanih kazni, ukidanje mogućnosti plaćanja dvije trećine kazne izrečene u sudskoj presudi te uvođenje obveznog tonskog snimanja glavnih rasprava od srpnja 2027. godine.

Izmjenama zakona nastoji se odgovoriti na analize koje pokazuju učestalo sudsko ublažavanje kazni, a u Ministarstvu pravosuđa očekuju da bi zakonske izmjene trebale rezultirati smanjenjem broja predmeta u prekršajnom postupku pred sudovima.

Bez ublažavanja

Osim ukidanja mogućnosti plaćanja dvije trećine kazne po presudi, redefinira se i kaznena politika na način da se povećava maksimum novčanih kazni za određene institute, čime se želi osigurati stroža i učinkovitija penalizacija prekršaja. Tako se po obveznom prekršajnom nalogu novčana kazna povećava sa 663 na 1.000 eura, pri čemu ostaje mogućnost plaćanja dvije trećine kazne, a za one kazne koje se mogu odmah naplatiti s 265 na 380 eura, pri čemu se može platiti polovina kazne. Za prekršaje za koje se izdaje usmeno ili pismeno upozorenje maksimalna novčana kazna povećava se sa 132 na 300 eura, a u Ministarstvu pravosuđa smatraju da će se time omogućiti izdavanje pisanog ili izricanje usmenog upozorenja za veći broj prekršaja. Ministar pravosuđa Damir Habijan još je početkom ožujka, predstavljajući paket zakonskih izmjena, ustvrdio da sudovi u praksi ublaže kaznu u 80 posto slučajeva, a na ovaj način bi se ta mogućnost ukinula.

– Ono što se događa je da dobijete prekršajni nalog, uložite prigovor i sud vam tu kaznu umanji, što u konačnici dovodi u pitanje i postupanje policije. Na ovaj način želimo smanjiti broj prekršajnih predmeta koji dolaze pred sud, poručio je tada ministar Habijan.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Ivan Crnčec izvijestio je na sjednici Vlade da je broj neriješenih sudskih predmeta prvi put pao ispod 400 tisuća, odnosno na 385 tisuća, podsjetivši da smo početkom pregovora za članstvo Europskoj uniji imali čak milijun i 600 tisuća neriješenih predmeta na sudovima, kao i 800 tisuća predmeta pri samom ulasku u EU. Od trenutnog broja neriješenih predmeta, 25 posto su prekršaji na općinskim sudovima, a više od 60 posto prometni prekršaji.

Tonsko snimanje rasprava

– Predloženim izmjenama, prvenstveno stremimo prema daljnjem povećanju učinkovitosti pravosudnog sustava, odnosno konkretno smanjenju broja neriješenih prekršajnih predmeta, poručio je Crnčec.

Iako u Ministarstvu pravosuđa očekuju da će primjene izmjena zakona utjecati na smanjenje broja predmeta u prekršajnom postupku pred sudovima, i dalje se zadržava pravo okrivljenika na pristup sudu kroz mogućnost podnošenja prigovora na obavezni prekršajni nalog.

Uz redefiniranje kaznene politike, izmjene Prekršajnog zakona usmjerene su i na potpunu digitalizaciju postupka uvođenjem obvezne e-komunikacije pred sudovima kako bi se omogućilo brže vođenje postupka, zatim tonskog snimanja rasprava od srpnja 2027. te elektroničke dostave pismena pravnim osobama putem korisničkog pretinca povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu. E-komunikacija će biti obvezna za državna tijela, lokalne jedinice, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe. Okrivljenik, oštećenik i drugi sudionici koji su fizičke osobe nisu obveznici e-komunikacije, ali se mogu uključiti ako će na to pristati.

Za provedbu uvođenja obveznog tonskog snimanja u državnom proračunu za ovu godinu osigurana su sredstva u iznosu 2,1 milijuna eura za opremanje 212 sudnica.

Popust za ogrjev

Vlada je na sjednici donijela zaključak kojim će Hrvatske šume korisnicima prava iz sustava socijalne skrbi odobriti dodatni popust od 15 posto za opskrbljivanje ogrjevnim drvom do 1. travnja 2027., pri čemu će korisnici zajamčene minimalne naknade imati prioritet. Uz već raniji odobren popust od pet posto, donošenjem te mjere popust se povećava na 20 posto i to na količinu od 450.000 kubičnih metara, a mjerom će biti obuhvaćeno oko 60.000 kućanstava koja koriste ogrjevno drvo kao energent. Procijenjena vrijednost mjere je oko pet milijuna eura.