Zadarsko zaleđe lovište je za vrhunsko crno grožđe

Na karti dalmatinskog vinogradarstva postoje mjesta koja se spominju gotovo instinktivno – Pelješac kada govorimo o plavcu, Vis kada spominjemo vugavu, Ilok kada pričamo o tramincu. No posljednjih desetak godina sve se češće u razgovorima vinara, enologa i trgovaca vinom pojavljuju nova imena: Bukovica i krški predjeli Ravnih kotara.

Taj prostor između mora i velebitskog zaleđa danas se sve češće spominje kao lovno područje za kvalitetno crno grožđe. Sve više vinara iz cijele Hrvatske dolazi upravo ovamo u potragu za sirovinom koja može dati ozbiljna vina od syraha, grenachea, merlota i cabernet sauvignona.

Rhonske i bordoške sorte
na dalmatinskom tlu

Sjeverna Dalmacija je stoljećima bila regija autohtonih sorti, ali vinogradarstvo se uvijek razvijalo i kroz nove utjecaje. Rhonske sorte poput syraha i grenachea te bordoške poput cabernet sauvignona i merlota počele su se pojavljivati u nekoliko valova od druge polovice 20. stoljeća.

Prve ozbiljnije sadnje dogodile su se sedamdesetih i osamdesetih godina u projektima poput Nadinskog blata. Nakon devedesetih, s razvojem privatnih vinarija, sve se više sade cabernet sauvignon te merlot, sorte koje donose internacionalnu prepoznatljivost.

Današnji pristup više nije pokušaj imitacije Bordeauxa ili Rhône, već traženje načina ponašanja tih sorti na ovom terroiru.

Krš Ravnih kotara i
potencijal Bukovice

Epicentar tog pokreta danas su Ravni kotari i Bukovica. Flišna tla Ravnih kotara duboka su, ali dobro drenirana i potiču razvoj koncentriranih vina. Syrah se pokazao posebno uspješnim – daje tamna vina s izraženim paprenim notama i tamnim voćem. Cabernet sauvignon razvija snažnu strukturu, dok merlot donosi zaobljenost.

Bukovica pak, sa svojim siromašnim krškim tlom i izraženim temperaturnim razlikama, često daje vina velike koncentracije i aromatske dubine.

Jedan međunarodno priznati vinar nakon posjeta zadarskom kraju rekao je rečenicu koja se i danas rado citira: »Da imam takav syrah kakav vi imate ovdje, u svojim vinogradima ne bih sadio ništa drugo.«

Pomalo je paradoksalno da potencijal zadarskog zaleđa često prije prepoznaju ljudi izvan regije. To potvrđuju i sve češći slučajevi otkupa grožđa iz Bukovice i Ravnih kotara za proizvodnju vina iz drugih dijelova Hrvatske.

Sirovina očito ima ono što tržište traži – zrelost, strukturu i karakter.

No, postoji i druga strana priče. Velik dio vina iz ovog područja još uvijek ne prolazi dovoljno ozbiljan proces odležavanja. Procjenjuje se da gotovo polovica proizvođača crna vina ili uopće ne odležava, ili to čini vrlo kratko i nedovoljno precizno. Razlozi su različiti – od ekonomije do nedostatka iskustva – ali rezultat je često isti: vina na tržište dolaze pomalo nedovršena.

Vrijeme kao ključ

A upravo za sorte poput syraha, cabernet sauvignona, merlota i grenachea vrijeme je ključan sastojak. Crna vina iz toplih klimatskih područja traže kvalitetno drvo, strpljenje i dodatno sazrijevanje u boci.

To ne znači da vina iz inoxa nemaju svoje mjesto, svježa, voćna crna vina mogu biti vrlo privlačna. Ali ona pripadaju kategoriji lakših, dnevnih vina. Problem nastaje kada se takva vina cjenovno postavljaju uz ozbiljno odležana vina.

Tržište je u tom pogledu vrlo jasno: velika crvena vina traže vrijeme, a potencijal Ravnih kotara i Bukovice nesumnjivo postoji. Ono što još treba razvijati jest podrumska kultura dugog sazrijevanja i više iskustva u radu s drvom. Kada se spoje dobra sirovina, strpljenje i znanje, rezultat može biti impresivan.

Hvar Hills Syrah 2022

Jedan od primjera kako grožđe iz zadarskog vinskog bazena može rezultirati ozbiljnim vinom dolazi iz vinarije Hvar Hills, čiji je Syrah iz berbe 2022. osvojio zlatnu medalju na Decanter World Wine Awards 2025. godine. Vino je pritom nastalo većinski od syraha, uz manji udio cabernet sauvignona, što dodatno zaokružuje njegovu strukturu.

Na nosu se vino otvara raskošnim aromama tamnog bobičastog voća – borovnice, crnog ribiza, tamne šljive, ali i vrlo prepoznatljive višnje maraške, gotovo zaštitnog aromatskog potpisa zadarskog kraja.

Voćnost na nepcu također je izražena, zrela i koncentrirana, no zadržava svježinu koja daje dinamiku cijelom aromatskom spektru. U ustima, sloj po sloj, pojavljuju se sortne note crnog papra, potom diskretna likoricija, dok u pozadini ostaju elegantni tragovi grafita, koji vinu daju dodatnu dubinu i ozbiljnost.

Struktura je baršunasta i puna, s taninima koji su prisutni, no fino integrirani i svileni, dok začinska paprena živost syraha nosi vino kroz nepce. Završetak je dug, topao i precizan, s lijepim spojem voćnosti, začina i mineralne note.

To je vino koje pokazuje kako syrah iz zadarskog zaleđa može biti istodobno snažan i elegantan – vino koje ne pokušava kopirati slavne svjetske regije, ali s njima bez problema može voditi ravnopravan razgovor.