Inicijativa Triju mora započela je 2015. kao hrvatsko-poljski projekt, a danas okuplja trinaest članica Europske unije smještene između triju mora i strateške partnere – Europsku komisiju, Sjedinjene Države, Njemačku, Tursku, Španjolsku i Japan.




Cilj inicijative je jačanje povezanosti njezinih članica s naglaskom na prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu.


Prvi sastanak na vrhu inicijative održan je 2016. u Dubrovniku, kamo se ona i vraća skupom krajem travnja ove godine. Parlamentarni summit koji se u utorak i srijedu održava u Zagrebu prvi je put da Inicijativa dobiva i parlamentarnu dimenziju.


Riječ je o drugom najvećem međunarodnom događaju u organizaciji Sabora od stjecanja neovisnosti, nakon Krimske platforme iz 2022. godine. U hrvatsku prijestolnicu stiže tridesetak predsjednika i potpredsjednika parlamenata te drugih dužnosnika.


Predsjednik Sabora uoči početka skupa u zagrebačkoj Esplanadi održao je bilateralne sastanke s predsjednicima parlamenata Rumunjske, Albanije, Turske i Slovačke, ocijenivši odnose Hrvatske s tim zemljama prijateljskima.


S rumunjskim čelnikom Mirceom Abrudeanuom hvalio je suradnju u EU-u i NATO-u te o članstvu u OECD-u prema kojem obje zemlje teže.


Jandroković je kao dodatnu poveznicu dviju država istaknuo hrvatsku manjinu u Rumunjskoj, ujedno jednu od najstarijih hrvatskih manjinskih zajednica u svijetu koja u Zastupničkom domu rumunjskoga parlamenta ima i vlastitog zastupnika, priopćeno je iz njegovog ureda.


Trgovinska razmjena dviju zemalja bilježi kontinuirani rast, uz zamjetan porast hrvatskih ulaganja, stoji u priopćenju, te se dodaje da vrlo pozitivan razvoj bilježi i suradnja između luka Vukovar i Constanza.


S turskim kolegom Numanom Kurtulmuşem Jandroković je razgovarao o potrebi za „daljnjim jačanjem partnerske bilateralne i multilateralne suradnje”, pri čemu je „iznimno vrijedan okvir” i sama Inicijativa triju mora.


U priopćenju ureda predsjednika Sabora naglašava se da je Turska jedan od ključnih gospodarskih i trgovinskih partnera Hrvatske izvan Europske unije.


Međusobna trgovinska razmjena u 2025. godini dosegnula je vrijednost veću od milijardu eura. Dosadašnja turska ulaganja u Hrvatsku u velikoj su mjeri bila usmjerena na sektore turizma, obnovljivih izvora energije, bankarstva i petrokemijske industrije.


Jandroković je pozvao turske gospodarstvenike na nastavak investiranja na hrvatskom tržištu, a turskom kolegi je zahvalio na potpori Ankare hrvatskom pristupanju OECD-u.


S albanskim kolegom Nikom Peleshijem hvaljen je „pozitivan zamah” u političkim odnosima dviju zemalja, vidljiv kroz brojne bilateralne susrete.


Istaknuto je kako Trilateralna deklaracija o obrambenoj suradnji, koju su u ožujku ove godine u Tirani potpisale Hrvatska, Albanija i Kosovo, jasan signal zajedničke predanosti regionalnoj sigurnosti, otpornosti i interoperabilnosti, stoji u priopćenju.


Naglašena je važnost Transjadranskog plinovoda te nastavka rada na Jonsko-jadranskom plinovodu i Jadransko-jonskom cestovnom koridoru kao strateškim projektima od značaja za regionalnu energetsku i prometnu sigurnost.


U razgovoru o europskom pristupnom procesu, predsjednik Jandroković istaknuo je kako zaista ohrabruje napredak koji je Albanija ostvarila od listopada prošle godine, otvaranjem svih pregovaračkih klastera.


S predsjednikom slovačkog Nacionalnog vijeća Richardom Rašijem Jandroković je razgovarao o hrvatskoj i slovačkoj manjini u dvije države – pohvaljeni su obostrani visoki standardi zaštite njihovih prava, identiteta, jezika i kulturne baštine.


Trgovinska razmjena između Hrvatske i Slovačke, zemlje koja iduće godine preuzima predsjedanje Inicijativom, bilježi kontinuirani rast te je u prvih jedanaest mjeseci ove godine iznosila gotovo 1,5 milijardi eura.


Obostrano je pozdravljen velik broj slovačkih turista koji tradicionalno posjećuju Hrvatsku, pri čemu ih je tijekom prošle godine bilo više od 530 tisuća, zaključuje se u priopćenju.