Na taj problem upozorila je predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara Darija Vranešić Bender u izjavi za Hinu na nedavnom stručnom skupu o debljini kojeg su organizirali u Šibeniku.


Objasnila je da su nutricionisti profesija koja se bavi i javno-zdravstvenim radom, što znači da prosvjećuju stanovništvo o pravilnoj prehrani, ali isto tako sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja bolesnika kroz razne zdravstvene ustanove gdje raznim populacijama bolesnika pomažu u definiranju posebnih principa liječenja uz pomoć hrane.




– I tu je uloga nutricionista nezamjenjiva. Oni uvijek rade u multidisciplinarnim timovima i moraju jako dobro surađivati s liječnicima i s drugim zdravstvenim profesijama i njihova se uloga sve više prepoznaje, ali ih još uvijek nema dovoljno u našem zdravstvenom sustavu, upozorila je Vranešić Bender.


Ističe da u zdravstvenom sustavu radi između 200 i 300 nutricionista, a generalno svake godine s fakulteta izađe između 20 i 30 novodiplomiranih. Smatra da bi ih u zdravstvenom sustavu trebalo biti zaposleno barem deset puta više, nego što je sada.


Nutricionisti rade i u prehrambenoj industriji, u wellnessima, dječjim vrtićima, školama, domovima za starije osobe.


Za sprječavanje i liječenje debljine “edukacija je ključ” kaže Vranešić Bender i tumači da su izbori hrane educiranog stanovništva – bolji. “Generalno, edukacija uvijek donosi rezultate”.


Hrvatska po pretilosti u vrhu EU, pretilo svako treće dijete


– U Hrvatskoj je pretilo više od milijun ljudi, što je svrstava u sam vrh Europske unije. Podaci pokazuju da je pretilo oko 35 posto muškaraca i 28 posto posto žena, dok ukupno čak 65 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu. Stopa debljine kod muškaraca utrostručila se u posljednja tri desetljeća, upozorila je Vranešić Bender.


Ističe kako posebno zabrinjava da je pretilo svako treće dijete u dobi od osme do devete godine te je Hrvatska po pretilosti kod djece među vodećim zemljama Europske unije.


Debljina je, kaže i bolest i rizik za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti te je u stalnom porastu u Hrvatskoj. I dok je u razvijenim zemljama zaustavljen trend porasta danas po pobolu i pomoru vodećih kardiovaskularnih bolesti, u Hrvatskoj to za sada nije slučaj.


U odrasloj populaciji među osobama s pozitivnom anamnezom moždanog udara prekomjernu tjelesnu masu ima 66 posto muškaraca i 75 posto žena, a među osobama s povišenim krvnim tlakom 78 posto muškaraca i 74 posto žena. Među osobama sa šećernom bolesti tipa 2 prekomjernu tjelesnu masu ima 79 posto muškaraca i 84 posto žena.


Kako bi se taj negativni trend zaustavio ključnu ulogu imaju i nutricionisti, kojih je u Hrvatskoj premalo, poručila je Vranešić Bender.


Djeca ne znaju prepoznati određeno voće ili povrće


Napominje i kako u posljednjih nekoliko godina svjedočimo pravoj revoluciji u liječenju debljine, GLP-1 lijekovima (lijekovima za mršavljenje), ali koliko god bili moćni, ne mogu osigurati optimalne ishode liječenja bez pravilne prehrane i dugoročne promjene životnih navika.


Njezina kolegica, Ivana Sović, voditeljica Savjetovališta za prevenciju debljine kod djece školske dobi i mladih Nutricionističkog savjetovališta Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije ističe da je debljina djece u porastu, a kako bi se tome stalo na kraj posjećuju škole te educiraju djecu i roditelje.


Kaže kako primjećuju da djeca nemaju strukturirane obroke, gubi se zajednički obrok u obitelji, djeca čak ne znaju prepoznati određeno povrće ili voće. “Zbog toga nekako vraćamo svijest obitelji kao podrške i primjera djetetu u usvajanju životnih navika. A onda su nam i škole važne gdje održavamo radionice. Učiteljice isto tako potiču djecu da kušaju školski obrok, da probaju nešto novo jer često primjećujemo da djeca imaju i strah isprobati nešto što nije dio njima poznatih namirnica”, rekla je.


Ističe i kako potiču male OPG-ove da dođu u škole i predstave svoje proizvode djeci i roditeljima kako bi se stvorila “bliža slika sezonske hrane”.


Sveučilišna profesorica, znanstvenica koja se bavi tematikom globalne i lokalne održivosti Irena Ateljević upozorava da je današnja globalna industrijalizacija hrane, opskrbe, plasmana dovela do toga da je smanjila nutritivnu vrijednost proizvoda. “Takva hrana je dugo putovala i izgubila nutritivnu vrijednost. Studije dokazuju da što duže putuje, sve manje vrijedi”, kaže Ateljević i ističe važnost jačanja lokalnih ekosustava proizvodnje hrane i kratkih lanaca opskrbe.


Preporučila je građanima da preispituju i čitaju što proizvodi sadrže, prate sljedivost, da znaju od kud ti proizvodi dolaze i gledaju sezonalnost. Činjenica je, kaže da je takva hrana izuzetno procesuirana i jako nam šteti jer je u samoj proizvodnji puna pesticida.


Veliki su problem, kaže, pekarski proizvodi koji dolaze gotovi, zamrznuti, i samo se stavljaju u pećnice. Pekarski proizvodi su puni konzervansa i aditiva, upozorila je Ateljević.