NA DANAŠNJI DAN Prije 36 godina dogodio se kontroverzni "atentat" na Franju Tuđmana u Benkovcu

Na današnji dan prije 36 godina, 18. ožujka 1990., u Benkovcu se odvio jedan od najnapetijih i najkontroverznijih događaja uoči prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj. Skup Hrvatske demokratske zajednice, održan pred više tisuća ljudi, obilježen je incidentima, nasiljem i kasnijim prijeporima koji su ostavili dubok trag u političkom i medijskom prostoru toga vremena.

Već su događaji koji su prethodili, odnosno neredi u Kninu, demonstracije u Karlovcu te miting na Petrovoj gori, upućivali na snažno zaoštravanje političkih i nacionalnih odnosa. Na tom mitingu otvoreno se prijetilo uhićenjem, pa i atentatom na čelnika HDZ-a dr. Franju Tuđmana, što je dodatno podiglo napetosti uoči predizborne kampanje.

U takvom ozračju HDZ je u Benkovcu organizirao osnivačku skupštinu lokalnog ogranka i predizborni skup na kojem se okupilo oko sedam tisuća ljudi. Iako su organizatori poduzeli opsežne mjere osiguranja, atmosfera je od samog početka bila iznimno napeta. Dio okupljenih protivnika skupa pokušavao je ometati događaj povicima, bacanjem jaja, boca i kamenja prema pozornici, a zabilježeni su i pojedinačni pucnjevi.

Glavna meta napada bio je upravo Tuđman, kojeg su suradnici i redari štitili vlastitim tijelima. Unatoč upozorenjima da bi zbog sigurnosti trebao prekinuti govor, nastojao ga je privesti kraju. U jednom trenutku iz mase je izdvojen muškarac s pištoljem, hrvatski državljanin srpske nacionalnosti Boško Čubrilović, kojeg su redari brzo savladali i razoružali.

Uslijedila su dva različita tumačenja tog događaja koja se do danas nisu u potpunosti uskladila. Prema jednoj verziji, riječ je bila o pokušaju atentata na Tuđmana, pri čemu je oružje smatrano pravim pištoljem. Druga interpretacija, potkrijepljena sudskim epilogom, navodi da je kod Čubrilovića pronađen plinski pištolj iz kojeg nije ispaljen nijedan metak, te da optužbe za atentat nisu bile predmet sudskog postupka.

Zbog eskalacije nasilja skup je ubrzo prekinut, a incident je dodatno produbio političke podjele. U kasnijem sudskom postupku Čubrilović je osuđen na pet mjeseci uvjetne kazne zatvora s rokom kušnje od godinu dana, i to zbog prijetnje redaru, dok je oslobođen optužbi za ometanje javnog skupa, a nikakav atentat na sudu se nije spominjao.

Sam događaj ubrzo je prerastao okvire lokalnog incidenta i postao važan element predizborne kampanje. Kako ističu analize političkih znanstvenika, uključujući rad Davora Paukovića, slučaj iz Benkovca značajno je pridonio zaoštravanju međunacionalnih odnosa i snažnijem naglasku na nacionalnim temama u tadašnjem političkom diskursu.

Medijsko praćenje dodatno je produbilo razlike u percepciji. U velikom dijelu hrvatskog novinstva isticao se narativ o pokušaju atentata, dok su srpski mediji događaj tumačili kao propagandnu konstrukciju. S druge strane, pojedini hrvatski mediji upozoravali su da su za sigurnost sudionika možda veća prijetnja bili nasilni prosvjednici nego sam uhićeni napadač.

Iako je incident u Benkovcu kasnije zasjenjen otvorenim sukobima i agresijom na Hrvatsku, ostao je simbol turbulentnog razdoblja uoči raspada Jugoslavije. Bez obzira na različita tumačenja, jasno je da je taj dan označio dodatno podizanje političkih tenzija koje će uskoro prerasti u daleko ozbiljnije sukobe.