Brod zadarske Tankerske plovidbe zapeo u Perzijskom zaljevu. Na njemu je pet hrvatskih pomoraca

Nikakav komercijalni pritisak od strane kompanije neće se nametati brodu nauštrb sigurnosti, prolaz Hormuškim tjesnacem odgodit ćemo do daljnjeg dok se situacija ne stabilizira, naglašava Mario Pavić, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe i predsjednik Upravnog odbora Atlantske plovidbe čiji se brod AP Astarea nalazi se u Perzijskom zaljevu u vodama Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Na tom su brodu, saznajemo od Pavića, 22 člana posade od kojih je petero hrvatske nacionalnosti. Prema inicijalnim instrukcijama, brod je trebao ukrcati teret u luci Mina Saqr u UAE, no došlo je do promjene instrukcija i izvjesno je da će brod ići na ukrcaj u Saudijsku Arabiju.

– U redovnom smo kontaktu sa zapovjednikom i stanje je zasad zadovoljavajuće. Brod je dobro opskrbljen zalihama te smatramo da je trenutno na sigurnoj poziciji te bi u slučaju potrebe u kratkom roku bilo moguće organizirati smjenu posade. Odmah po izbijanju sukoba održan je koordinacijski sastanak nekoliko ministarstava, predstavnika brodara, posrednika pri zapošljavanju pomoraca i sindikata te su doneseni određeni zaključci. Brod i posada imaju konkretne upute za možebitne situacije, govori Pavić.

Hormuški tjesnac, koji povezuje Perzijski i Omanski zaljev, jedan je od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu, kroz koji prolazi velik dio globalne trgovine energentima, a zbog aktualnog sukoba između Irana te SAD-a i Izraela već je više trgovačkih brodova napadnuto ili oštećeno, a napetosti su dovele i do naglog rasta cijena nafte na svjetskim tržištima, kao i očekivanog porasta cijena osiguranja brodova.

Osim petorice pomoraca na brodu AP Astarea, na širem području nalazi se još oko 250 hrvatskih državljana, uglavnom na brodovima i offshore platformama povezanim s transportom nafte i plina.

Na području Bliskog istoka trenutačno se nalazi 229 hrvatskih pomoraca

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da se na području Bliskog istoka trenutačno nalazi 229 hrvatskih pomoraca te da su svi na sigurnom, kao i da će brodari osigurati repatrijaciju pomoraca, kada im završe ugovorne obaveze

– Oni su na sigurnom. Inače, 15 pomoraca također je bilo obuhvaćeno našom nedavnom evakuacijom, odnosno repatrijacijom iz Rijada i Dubaija, izjavio je Grlić Radman.

Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan ističe kako su se pomorci u toj situaciji našli samo zato što rade svoj posao.

– Svima kompanijama, agentima, osiguravajućim društvima, a najviše pomorcima i njihovim obiteljima je primarni interes da i pomorci i brod budu sigurni i nastave raditi svoj posao. Nažalost nisu u poziciji da utječu na daljnji razvoj situacije, rekao je Melvan, dodajući kako hrvatske institucije za sad funkcioniraju po pitanju iskrcaja pomoraca s brodova i njihove repatrijacije.

– Osobno nemam problema kritizirati sustav RH što sam više puta dokazao, ali u ovom trenutku to bi s moje strane bilo netočno i nekorektno. Odmah po početku ratnih zbivanja u Ministarstvu mora su se sastali predstavnici tog ministarstva, Ministarstva vanjskih poslova, Udruge brodara Mare Nostrum, i Udruge posrednika u zapošljavanju pomoraca (CROSMA), te Sindikata pomoraca, s temeljnim ciljem kako hrvatskim pomorcima biti na dispoziciji za iskrcaj i repatrijacju, naravno onima koji žele biti repatrirani iz ratnog područja. Uz pomoć pomorskog integriranog sustava CIMIS i podataka dobivenih od Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) ustanovljen je približan broj hrvatskih pomoraca u ratnoj zoni, njih oko 230, s tim što zasigurno postoji dodatan broj hrvatskih pomoraca koji su se ukrcali nekim drugim kanalima. Veleposlanstva i konzulati u ratnom području, u Kuvajtu, Dohi i Dubaiju su na dispoziciji pri organiziranju letova onima kojima kompanija nije omogućila iskrcaj zbog činjenice da je bitno smanjen broj letova iz ratnog područja. Podaci i kontakti veleposlanstava su javno objavljeni i pomorci su pozvani da se direktno obrate sa svojim zahtjevima za iskrcaj. Naravno da sama organizacija nije jednostavna pogotovo iz Kuvajta gdje nema u blizini operativnih zračnih luka, ali se problemi rješavaju na terenu pojedinačno. Dodatni je problem što su hrvatski pomorci raspršeni na više od stotinu različitih brodova i platformi, rekao je Melvan.

Dodao je da je Sindikat pomoraca Hrvatske trenutno fokusiran na ispomoć pomorcima u Perzijskom zaljevu i suradnju s institucijama RH, brodarima i agencijama.

– Naravno da smo u stalnom kontaktu i suradnji s našom krovnom organizacijom, Međunarodnom federacijom transportnih radnika (ITF). Pomorci nastavljaju raditi svoj posao u ratnim uvjetima i nepotrebno je uopće naglašavati kako se osjećaju oni i njihove obitelji. Nažalost nitko od nas nema utjecaja na razvoj ratnih zbivanja, nego se samo možemo nadati povratku razuma u glave idiota koji su ovaj užas zakuhali. Do tada pozivam pomorce iz Perzijskog i Omanskog zaljeva koji se žele vratiti svojim kućama da se jave Ministarstvu vanjskih poslova, Ministarstvu mora ili Sindikatu pomoraca, a mi ćemo zajedno napraviti sve što je u našoj mogućnosti da se organizira njihov povratak kućama, rekao je Melvan.

Piše: Marinko Glavan