Europski parlament podržao izuzeće od zaštite privatnosti u otkrivanju seksualnog zlostavljanja djece

Eurozastupnici su u srijedu podržali produljenje izuzeća od zakonodavstva o zaštiti privatnosti kojim se omogućuje dobrovoljno otkrivanje materijala o seksualnom zlostavljanju djece na internetu do 3. kolovoza 2027.

Kako bi se mogao postići dogovor o dugoročnom pravnom okviru za sprječavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, privremeno produljenje odstupanja Direktive o e-privatnosti, koje istječe 3. travnja 2026., podržalo je 458 zastupnika, 103 je bilo protiv a suzdržanih 63.

Povjerenik Europske komisije Dan Jorgensen je u raspravi o seksualnom zlostavljanju djece na internetu, održanoj u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, upozorio da se broj prijava na sumnju takvog zlostavljanja u samo pet godina povećao 30 puta.

Jorgensen je najavio uvođenje jasnih zakonskih obveza za online platforme te osnivanje europskog centra za prevenciju zlostavljanja djece, kako bi se zaštitila prava djece i spriječilo širenje zlostavljačkog sadržaja.

Eurozastupnici su, iako podržavaju produljenje, zatražili da dobrovoljne mjere moraju ostati proporcionalne i ciljane te se ne bi trebale primjenjivati ​​na komunikacije šifrirane od kraja do kraja (E2EE), odnosno na komunikacije kojima mogu pristupati samo pošiljatelj i primatelj. Skeniranje podataka o prometu uz podatke o sadržaju također ne bi trebalo biti dopušteno, kažu zastupnici.

Prema zastupnicima Europskog parlamenta, tehnologija koja se koristi za dobrovoljno otkrivanje materijala o seksualnom zlostavljanju djece (CSAM) trebala bi se primjenjivati ​​samo na materijal koji je već identificiran kao takav ili je označen kao potencijalni CSAM od strane korisnika, pouzdanog prijavitelja ili organizacije.

Mjere bi trebale biti usmjerene na korisnike ili određene skupine korisnika za koje se razumno sumnja da su povezani s CSAM-om.

Produljenje izuzeća od zaštite e-privatnosti pozdravila je u srijedu i HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak koja temu zaštite djece na internetu od zlostavljanja stavlja u središte svog rada u Europskom parlamentu.

Glavak: Kada je riječ o seksualnom zlostavljanju djece na internetu, neutralnost nije opcija!

Glavak također upozorava na alarmantne razmjere seksualnog zlostavljanja djece na internetu te smatra kako Europska unija mora hitno uspostaviti trajni i učinkovit pravni okvir za borbu protiv tog kaznenog djela.

„Podaci su alarmantni. U 2023. godini u Europskoj uniji zabilježeno je 1,3 milijuna prijava seksualnog zlostavljanja djece, uz više od 3,4 milijuna slika i videozapisa. Istodobno, najmanje jedno od petero djece tijekom djetinjstva postane žrtvom seksualnog nasilja“, ističe Glavak u izjavi za Hinu.

Posebno zabrinjavajućim vidi činjenicu da internet više ne služi samo širenju nezakonitih materijala, nego i pronalaženju žrtava, manipulaciji, iznudi i normalizaciji nasilja.

Dodatni izazov, ocjenjuje Glavak, predstavljaju novi tehnološki alati i sadržaji generirani umjetnom inteligencijom, koji dodatno otežavaju otkrivanje i kazneni progon počinitelja.

Glavak naglašava kako je zaštita privatnosti i temeljnih prava iznimno važna, ali ne smije postati izgovor za pasivnost u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece.

„Tehnologija ne smije biti utočište za počinitelje. Dijete nije podatak, nije kolateral digitalne revolucije i dijete nije teret sustavu”.

Podrškom EP-a produljenju izuzeća od privatnosti sprječava se nastanak pravnog i operativnog vakuuma u borbi protiv ovog teškog kaznenog djela, tumači hrvatska eurozastupnica.

„To je bilo nužno rješenje, ali može biti samo prijelazno. Europi je potreban trajan, pravno održiv i učinkovit okvir koji će istodobno štititi djecu, omogućiti otkrivanje i uklanjanje nezakonitog sadržaja te poštovati temeljna prava“.

Glavak smatra i kako Europa mora djelovati odlučnije – kroz brže uklanjanje nezakonitog sadržaja, učinkovitije otkrivanje počinitelja, snažniju podršku žrtvama i veću odgovornost digitalnih platformi.

Pritom podsjeća na pozitivne pomake u Hrvatskoj.

„I u Hrvatskoj vidimo da sustavna reakcija daje rezultate, od razbijanja lanaca online zlouporabe djece do širenja mreže Centra za sigurniji internet te edukacije stručnjaka, roditelja i djece“, dodaje.

„Kada je riječ o seksualnom zlostavljanju djece na internetu, neutralnost nije opcija“, zaključuje Glavak.