Nekadašnje granice rimskih centurija odredile su kuda prolaze današnje zadarske prometnice na prilazu gradu

Na Sveučilištu u Zadru danas je predstavljen znanstveno-istraživački projekt Sveučilišta u Zadru pod naslovom „Sjeti me se: valorizacija prostorno-društvenih mijena zadarskog antičkog katastra“ (SMS) voditeljice izv. prof. dr. sc. Josipe Barake Perica s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Projekt je usmjeren na istraživanje antičke centurijacije, odnosno rimskog sustava pravilne podjele zemljišta na širem zadarskom području.

Svaka rimska kolonija, pa tako i Iadera, imala je grad i ager – poljoprivredne površine koje su osiguravale opstanak grada. Grad je u ovom slučaju uvijek bio Poluotok, koji je i danas jasno naznačen kao gradsko središte, no i podjela na centurije do danas se održala, iako nije vidljiva na prvi pogled. No zračne snimke napravljene u vrijeme Drugog svjetskog rata jasno pokazuju sustav podijeljen na velike kvadrate, centurije veličine 710 × 710 metara.

Rimljani su ovaj sustav koristili za organizaciju prostora, snalaženje i određivanje ekonomske vrijednosti zemljišta. Centurije su bile organizirane po kulturama koje su na njima uzgajane – žitaricama, stablima voća, upravnim zgradama i sličnim objektima, a sačuvane su i mramorne ploče na koje se pisalo koji dio kome pripada.

– Ono što posebno fascinira jest činjenica da se ta infrastruktura, zahvaljujući dugotrajnoj agrarnoj namjeni prostora, u tom obliku održala gotovo 2000 godina. Naše današnje ceste prate te smjerove, čak i smjerove parcela koje su postojale kroz srednji vijek.

U prvo vrijeme vjerovalo se da je taj ager dosezao do Poličnika, no upotrebom suvremenih tehnologija poput LIDAR-a otkrili smo da se protezao do Biograda, čak i na dio otoka Ugljana. Cilj ovog projekta je valorizacija prostora, odnosno da građani kažu kakve ideje imaju o tome te ćemo na taj način dobiti puno podataka koji će služiti u različite znanstvene i društvene svrhe, istaknula je Baraka Perica na predstavljanju projekta.

U istraživanjima će sudjelovati interdisciplinarni tim znanstvenika, u kojemu će uz arheologe biti povjesničari, geografi, kroatisti, agronomi… Projekt je financiran u okviru natječaja za kompetitivne znanstveno-istraživačke projekte Sveučilišta u Zadru (IP-UNIZD-2025). Sredstva su osigurana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.–2026., koji se financira iz instrumenta Europske unije NextGenerationEU – paketa za oporavak i jačanje otpornosti država članica nakon krize uzrokovane pandemijom. Na projektu sudjeluje šest odjela Sveučilišta u Zadru te Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, University of Maine, Sveučilište u Bologni, Ministarstvo kulture Italije – UNESCO i Državni arhiv u Zadru.