DIPLOMA ILI SEZONA? Statistika tržišta rada u Zadru otkriva tko je najtraženiji

Ocjena o pretjeranoj turističkoj ovisnosti jadranskih županija, posebice Dalmacije i Istre, gdje se ističe kako lokalni visokoobrazovani stanovnici bježe u inozemstvo, a njih zamjenjuju radnici iz trećih zemalja u nižekvalificiranim poslovima poput konobara, kuhara i spremačica, u javnom prostoru je prisutna već gotovo dva desetljeća. Unatoč tome postupno se povećava obrazovanost hrvatskih građana, u 2013. godini zabilježeno je kako 17,6 posto stanovništva ima visoku razinu obrazovanja, da bi taj udio u 2022. dosegao 22,3 posto. Hrvatska ipak i dalje značajno zaostaje u odnosu na prosjek EU-a po pitanju udjela u općoj populaciji visokoobrazovanih stanovnika.

Tržište rada

Pritom i dalje postoje zvanja s diplomama visokog i višeg obrazovanja koja su više tražena na tržištu rada. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) na njihovim oglasima za radna mjesta za Zadarsku županiju je tijekom 2025. godine ukupno oglašeno 8.900 radnih mjesta. Od toga se na zanimanja sa srednjoškolskim zvanjima odnosi njih 48 posto, na ona sa završenim studijem 25 posto, od čega 7,8 posto s diplomom prvostupnika i 17,2 posto s fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom, na oglase za one koji su završili osnovnu školu 19,7 posto, a za one bez obrazovanja 7,3 posto.

Od 1.530 oglašenih radnih mjesta za osobe s diplomama visokog i višeg obrazovanja najviše se, 386 osoba, potraživalo sa zanimanjem doktora medicine, slijedi 325 osoba s diplomom odgojiteljica predškolske djece, a ostalih visokoobrazovanih se potraživalo bitno manje. Na trećem mjestu se potraživalo 83 nastavnika, potom 82 učitelja razredne nastave, 66 pravnika, po 64 ljekarnika i učitelja matematike, 53 fizioterapeuta, 44 učitelja informatike i 41 učitelja fizike.

Treba naglasiti kako mladi koji se odluče na studiranje matematike i informatike u ogromnoj većini izbjegavaju rad u školi, ne samo zbog njegove posebnosti i zahtjevnosti, već zbog toga ove diplome mogu puno bolje unovčiti u realnom sektoru.

Različita iskustva

Na temu koje diplome visokih i viših škola su nužne za dobivanje posla, odnosno su tražene na oglasima za posao nerijetko se raspravlja i na društvenim mrežama. Jedna korisnica tako navodi kako stečeno obrazovanje i znanje nitko nikada ne može oduzeti. Posao koji radi se ne može dobiti, dodaje, bez završenog fakulteta, tako da je znala kako želi završiti taj studij, ali svakako misli da je stjecanje fakultetske diplome pametan korak, pogotovo za nekoga tko se dvoumi.

– Osobno sam upisala fakultet u kasnim 20-im godinama života jer sam došla do pozicije na poslu od koje se tražila visoka stručna sprema. Kako sam htjela napredovati te sam to mogla zbog iskustva na poslu, sposobnostima…, kočilo me to što nemam završen fakultet. Sada sam završila školovanje, imam VSS i na poslu sam dvije pozicije iznad one s kojom sam krenula na fakultet. Tako da smatram kako se stjecanje fakultetske diplome definitivno isplatilo i svakog dana si to potvrđujem. Druga stvar je što te fakultet uči kritički razmišljati, puno lakše pristupaš problemu, lakše povezuješ i općenito ti nekako otvori vidike u struci, napominje ova korisnica.

U raspravi su neki od korisnika navodili svoja saznanja o tome posjedovanje kojih fakultetskih diploma, psihologije, onih u obrazovanju, odgojitelja, učitelja, profesora, potom u zanimanju socijalnog rada, odvjetništvu, sa zvanjima različitih strojara i inženjera, arhitekata, fizioterapeuta…, je potrebno za dobivanje posla.

– Medicina, veterina, stomatologija i još par struka su one koje zahtijevaju diplomu s faksa. Zna se kako se za dobivanje posla nakon faksa različito treba potruditi liječnik, informatičar ili ekonomist, a da ne govorim netko tko je završio Filozofski fakultet, ističe još jedan korisnik.

Ima, dakako, i onih koji iznose drugačija iskustva. Jedan korisnik tako iznosi svoj primjer navodeći kako »nema faks, nema veze, možda ima malo sreće, ali radi s par ljudi s diplomom i može reći da zarađuje više od njih«.

– Većinu poslodavaca stvarno nije briga imaš li faks ili ne, njemu je bitno da si samostalan, da znaš svoj posao i u konačnici radiš neki profit firmi. Ako si loš radnik i imaš završena tri faksa i visoku školu, a često ti se događaju greške, tim diplomama si možeš obrisat… Mogu reći kako je sve u volji i želji, kao i da naravno imaš cilj postići nešto, a ne čitav život biti prosječan, kaže ovaj korisnik.

Obrazovanje sve važnije

O potrebi stjecanja obrazovanja i zapošljivosti su se bavili i znanstvenici Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji su prosincu 2023. javno objavili rad Obrazovanje i (ne)zaposlenost u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Koristeći podatke Eurostata utvrdili su kako udio stanovništva na EU razini u dobi od 18 do 74 godine s niskom razinom obrazovanja u razdoblju od 2013. do 2022. godine opada, dok je istovremeno vidljiv značajan rast udjela stanovništva s visokom razinom obrazovanja. Pri tome se udio stanovništva sa srednjom razinom obrazovanja nije značajnije mijenjao.

Stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 20 do 64 godine s visokom razinom obrazovanja je u 2022. iznosila 86 posto, ta stopa je za one koji su završili samo nisku razinu obrazovanja iznosila 57 posto, a za srednje obrazovanje 74 posto. Poredak navedenih udjela u Hrvatskoj prati onaj iz EU-a, što je viša razina obrazovanja, veća je šansa da ste zaposleni. Tako je u 2022. gotovo 85 posto visokoobrazovanih osoba bilo zaposleno, dok je taj udio za srednju razinu obrazovanja bio oko 70 posto, a za nisku razinu obrazovanja tek 40 posto.

Broj zaposlenih s visokom razinom obrazovanja u promatranom razdoblju bilježi značajan rast u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj, s 25 posto na 29 posto. U EU oko polovice ukupnog broja zaposlenih čine osobe sa srednjom razinom obrazovanja, iako je vidljivo da taj udio tijekom godina opada, u 2022. je iznosio 47 posto. S druge strane, Hrvatska ima znatno veći udio zaposlenih sa srednjom razinom obrazovanja, koja također opada, ali nešto sporije nego ona u EU, sa 64 u 2013. na 63 posto u 2022.