ŽRTVE NE SMIJU OSTATI SAME Mreža im pruža besplatnu emocionalnu i praktičnu podršku: 'Mnogi ne znaju da imaju prava...'

U trenutku kada osoba postane žrtva kaznenog djela, svijet kakav je poznavala često se naglo mijenja. Osjećaj sigurnosti nestaje, svakodnevica postaje ispunjena strahom, nesigurnošću i brojnim pitanjima bez odgovora.

Sudski hodnici, policijske postaje i službeni dopisi za mnoge nisu samo administrativne postaje, već dodatni izvor stresa i retraumatizacije. Upravo zato sustavna, dostupna i povjerljiva podrška žrtvama i svjedocima nije luksuz – ona je nužnost.

U povodu obilježavanja Europskog dana žrtava kaznenih djela, koji se svake godine obilježava 22. veljače, Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela upozorava na ozbiljne emocionalne, psihološke, socijalne i pravne posljedice koje viktimizacija ostavlja na pojedince te naglašava važnost osiguravanja pravodobne, besplatne i povjerljive pomoći.

Iskustvo kaznenog djela nerijetko dugoročno utječe na kvalitetu života žrtava. Osim suočavanja s traumom, mnogi se moraju nositi i s nerazumijevanjem okoline, složenim pravnim postupcima i strahom od počinitelja ili reakcije zajednice. U takvim okolnostima jasne informacije o pravima i dostupnim oblicima pomoći mogu biti presudne.

Sustavna pomoć

Program Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela, koji provodi Ženska soba u partnerstvu s 11 organizacija, već osam godina pruža besplatnu i sveobuhvatnu pomoć žrtvama i svjedocima svih kaznenih djela. Nacionalna mreža trenutno djeluje u 18 županija diljem Hrvatske.

– Glavni cilj obilježavanja Europskog dana žrtava kaznenih djela jest podsjetiti širu i stručnu javnost na važnost zaštite prava žrtava kaznenih djela, njihova dostojanstva i sigurnosti te na potrebu da im se osigura pravovremena, dostupna i kvalitetna podrška. Taj dan prilika je da se dodatno naglasi kako žrtve ne smiju ostati same u postupcima koji su za njih često emocionalno i psihološki iznimno zahtjevni, pojasnila je voditeljica pravnog tima Ženske sobe, Anamaria Drožđan-Kranjčec.

Uz izravnu pomoć korisnicima, Mreža surađuje s nadležnim tijelima i time jača sustav zaštite žrtava. Kroz nacionalnu mrežu organizacija pruža pravodobnu, besplatnu i povjerljivu podršku koju osigurava tim stručnjaka različitih profila, omogućujući multidisciplinarni pristup prilagođen potrebama svake osobe.

– Žrtve i svjedoci mogu se obratiti organizacijama u svojoj županiji telefonom, elektroničkim putem ili osobno, a podrška se pruža uz strogo poštivanje načela povjerljivosti i zaštite osobnih podataka. Svi kontakt podaci dostupni su na webu Mreže, istaknula je Drožđan-Kranjčec.

Kao jednu od ključnih prednosti Mreže istaknula je njenu teritorijalnu dostupnost, zahvaljujući kojoj se ublažavaju regionalne nejednakosti u pristupu podršci. Posebno je naglasila kako je od ove godine djelovanje Mreže prošireno i na područje Primorsko-goranske županije, što vidi kao važan korak prema ravnomjernijoj dostupnosti usluga.

– Krajnji cilj je osigurati jednaku dostupnost podrške žrtvama i svjedocima u cijeloj Hrvatskoj. Uz izvaninstitucionalnu Mrežu, podrška se pruža i kroz institucionalni sustav – odjele za podršku pri 14 županijskih sudova te Općinskom sudu u Splitu i Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, čime se dodatno jača nacionalni sustav zaštite, istaknula je Drožđan-Kranjčec.

Osjećaj sigurnosti

Tijekom osam godina djelovanja Mreža je pružila više od 61.780 usluga za 6.589 korisnica i korisnika, što potvrđuje potrebu za organiziranom i kontinuiranom podrškom žrtvama i svjedocima kaznenih djela u Hrvatskoj. Program se provodi uz financijsku potporu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

– Mreža pruža besplatnu emocionalnu i praktičnu podršku žrtvama svih kaznenih djela i nasilja u obitelji, uključujući informacije o pravima, pravno i psihološko savjetovanje te pratnju na sud, policiju i druge institucije. Podrška je dostupna i nakon završetka postupka, što je važno za dugoročan oporavak i osjećaj sigurnosti, objasnila je Drožđan-Kranjčec.

Kada je riječ o pratnji na nadležne institucije, uloga osobe od povjerenja znači da žrtva uz sebe ima stručnu osobu koja joj pruža emocionalnu podršku prije, tijekom i nakon radnje, primjerice prijave djela na policiji ili davanja iskaza na sudu.

– Osoba od povjerenja ne sudjeluje u ispitivanju niti daje izjave umjesto žrtve, već je prisutna kako bi osigurala osjećaj sigurnosti, pomogla u razumijevanju postupka i bila stabilna podrška u stresnoj situaciji. Takva prisutnost često značajno smanjuje strah i osobi pruža osjećaj sigurnosti, istaknula je.

Sigurnost i povjerljivost temelj su rada Mreže, a podrška je dostupna u diskretnom okruženju i ne ovisi o tome je li kazneno djelo prijavljeno.

– Razgovori se vode bez pritiska i bez obveze poduzimanja koraka na koje osoba nije spremna. Važno je naglasiti da je podrška dostupna neovisno o tome je li kazneno djelo prijavljeno.

Mnoge osobe u početku osjećaju strah, nesigurnost ili nepovjerenje prema sustavu, stoga im se najprije pružaju jasne informacije o pravima i mogućnostima, kako bi mogle donijeti informiranu odluku u vlastitom tempu. Cilj je osnažiti osobu i vratiti joj osjećaj kontrole nad vlastitim životom, navela je Drožđan-Kranjčec.

Strah, sram i neinformiranost

U dosadašnjem radu kao najveće izazove ističu strah i nedostatak informacija – strah od počinitelja, reakcije okoline ili sustava, zbog čega se pomoć često traži prekasno.

Mnogi osjećaju sram ili sumnjaju da im se neće vjerovati, a složenost kaznenopravnog sustava i manjak jasnih informacija o pravima dodatno otežavaju situaciju.

– U manjim sredinama prisutan je i strah od stigmatizacije ili narušavanja privatnosti, zato je ključno kontinuirano komunicirati da je podrška dostupna, besplatna i povjerljiva te jasno istaknuti gdje se može potražiti.

Mreža pomaže kroz stručnu, empatičnu i kontinuiranu podršku – od prvog kontakta nadalje. Pružamo jasne informacije, emocionalnu stabilizaciju i pratnju kroz postupke, kako bi korisnici i korisnice mogli donijeti informirane odluke i lakše ostvariti svoja prava, istaknula je sugovornica.

Sugovornica naglašava da je podizanje svijesti o pravima žrtava zajednička odgovornost svih dionika sustava. Građani ne moraju poznavati zakone, ali trebaju znati kome se obratiti, a cilj je da informacije o podršci budu jasne, vidljive i lako dostupne u cijeloj Hrvatskoj.

– Najčešća prepreka je nedovoljna informiranost. Mnoge osobe ne znaju da imaju određena prava niti da postoje besplatne i povjerljive službe podrške. U trenutku kada osoba doživi kazneno djelo, često je u stanju šoka ili straha, što otežava aktivno traženje informacija, pojasnila je Drožđan-Kranjčec.

U okviru Mreže moguć je i anoniman kontakt, osobito važan za one koji se boje prijaviti kazneno djelo ili još nisu sigurni žele li pokrenuti postupak. Telefonom ili elektroničkim putem, bez obveze davanja osobnih podataka, mogu dobiti informacije o pravima i mogućnostima.

– Naš je cilj osigurati sigurno i povjerljivo okruženje u kojem svaka osoba može bez pritiska postaviti pitanja i dobiti potrebne informacije. Nerijetko je upravo anonimni kontakt prvi korak prema traženju pomoći, dok daljnje odluke donosi isključivo sama osoba – u vlastitom ritmu i uz stručnu podršku, istaknula je Drožđan-Kranjčec.

Stalna društvena obveza

Europski dan žrtava kaznenih djela podsjeća da briga o pravima žrtava mora biti stalna društvena obveza. Svaka osoba ima pravo na pravodobne informacije, podršku, sigurnost i dostojanstvo, neovisno o vrsti djela, mjestu stanovanja ili fazi postupka.

Dosadašnje iskustvo rada Mreže potvrđuje da pravodobna i stručna podrška može biti ključna u procesu oporavka i osnaživanja žrtve.

Sustav zaštite ne čine samo zakonski propisi, već prije svega ljudi koji ih provode – stručnjakinje i stručnjaci u organizacijama civilnoga društva, zaposlenici institucija i svi koji svojim radom doprinose sigurnijem okruženju.

Kada osoba zna da nije sama i da postoji mjesto na kojem može potražiti pomoć, to je prvi, a često i presudan korak u zaštiti njezinih prava, navela je Drožđan-Kranjčec.