Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, Plenković je rekao da bi priključenje tako velike zemlje imalo golem utjecaj na europski proračun te na poljoprivrednu i kohezijsku politiku bloka od 27 europskih država.




“Moramo biti realistični. Postoji politička volja, no moramo to tehnički odraditi tako da ne stvorimo veliku neravnotežu u funkcioniranju EU-a”, izjavio je Plenković na panelu posvećenom Ukrajini.


Europska povjerenica za proširenje Marta Kos bila je sasvim određena rekavši da je, na temelju postojeće metodologije, “nemoguće da Ukrajina postane članica 1. siječnja 2027.”.


Podsjetila je na primjer Švedske koja je, iako među najrazvijenijim europskim državama, o članstvu pregovarala tri godine.


Hrvatska je najmlađa članica EU-a koja se bloku priključila 2013., nakon što je 2005. počela pristupne pregovore, jedne od najdužih u povijesti proširenja. Zagreb je s Kijevom 2021. potpisao sporazum o pomoći Ukrajini u pristupnom procesu.


Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je nedavno na X-u napisao da je “važno da Ukrajina učini sve kako bi tehnički bila spremna za pristupanje EU-u do 2027. Barem glavne korake ćemo ispuniti”. Dodao je kako Ukrajina “želi točan datum” jer će, ako ga ne bude, tu situaciju iskoristiti Rusija.


Priključenje novih moraju odobriti postojeće članice, a najžešći protivnik ukrajinskog članstva je mađarski premijer Viktor Orban koji smatra da bi to donijelo rat Europi.