'Nakon 10 godina nerješavanja problema, Bačić sad puni džepove nekretninskim špekulantima'

HDZ 10 godina nije radio ništa, a sada Bačić pod krinkom priuštivog stanovanja novim mjerama puni džepove špekulantima nekretninama, poručio je saborski zastupnik Marin Živković na današnjoj konferenciji za medije stranke Možemo!, gdje je zajedno s kolegom Gordanom Bosancem, zastupnikom u Europskom parlamentu upozorio da Vladine mjere ne rješavaju uzroke krize stanovanja, nego učvršćuju model u kojem nekretnine služe kao investicijski instrument.

Živković je istaknuo da stanovanje prepušteno dominantno tržišnoj i investicijskoj logici ne može dugoročno funkcionirati u službi prava na dom. Stanovanje je, naglasio je, osnovna društvena infrastruktura i preduvjet dostojanstvenog života, a ne alat za akumulaciju bogatstva. Unatoč velikim najavama, država – kako kaže – ne provodi mjere koje bi doista poboljšale priuštivost.

Neučinkovit porez na nekretnine

U tom je kontekstu upozorio da Hrvatska u praksi nema učinkovit porez na nekretnine, niti kapacitet provesti postojeća pravila. Možemo! je od Vlade zatražio podatke o naplati poreza na nekretnine te, prema odgovorima koje su dobili, u odnosu na 2024. godine porez je naplaćen na oko 20.000 nekretnina više, jer se 2025. počelo naplaćivati i na prazne nekretnine. No Živković podsjeća da se u javnosti stalno govori o gotovo 600.000 praznih stanova, pa se postavlja pitanje kako je moguće da se porez tijekom cijele godine naplatio tek na mali dio tog fonda.

– Ako je oporezovano dvadesetak tisuća, gdje je ostalih više stotina tisuća stanova – i zašto država ne provodi ono što je propisala, pita Živković.

Dodatno je upozorio na neučinkovitost sustava naplate: ljudi koji su porez doista platili, rekao je, s pravom mogu osjećati nepravdu, jer se mjere ne provode dosljedno. To je, zaključuje, još jedan primjer nesposobnosti HDZ-a da implementira vlastite zakone i reforme.

Govoreći o pritisku na tržište najma, Živković je posebno istaknuo da Vlada nema plan povećati kapacitete studentskih domova u Zagrebu, iako je tamo potražnja najveća. Dok se najavljuju ili realiziraju projekti u sredinama s manjom potražnjom, u Zagrebu se, prema odgovorima koje je Možemo! dobio, ne planira gradnja novog doma, niti postoje planovi da se dio prostora koji je nekad služio toj svrsi ponovno aktivira.

Kao jednu od ključnih sistemskih slabosti naveo je i činjenicu da država ne prepoznaje kupnju nekretnina gotovinom kao ozbiljan problem, iako ona snažno potiče špekulacije te istiskuje građane s tržišta. Prema procjenama HNB-a, velik udio stambenih nekretnina kupuje se za gotovinu, a značajan dio takvih kupnji odnosi se na strane kupce.

Živković je kritizirao i Vladin program “priuštivog najma”, upozorivši da se njime zapravo potvrđuje špekulativna logika tržišta. Program, rekao je, daje povlaštenu cijenu vlasnicima koji svoje stanove nisu koristili sukladno namjeni te ih se sada “nagrađuje” umjesto da ih se učinkovito oporezuje i potiče na aktivaciju nekretnina kroz pravedan sustav. Usto, program stvara paralelni mehanizam dodjele koji nije usklađen s lokalnim pravilima i planovima, pa ne doprinosi izgradnji stabilne i pravedne javne stambene politike.

Dio većine ne prihvaća stanovanje kao ljudsko pravo

Gordan Bosanac, zastupnik stranke Možemo! u Europskom parlamentu najavio je da će uskoro pred Europski parlament doći izvješće o priuštivom stanovanju, za koje je izvjesno da će biti manje ambiciozno od plana Europske komisije predstavljenog u prosincu. Upozorio je da dio većine nije želio prihvatiti stanovanje kao ljudsko pravo, čime se ono i dalje tretira kao roba na tržištu, te da u izvješću nisu dovoljno jasno prepoznati glavni uzroci krize – financijalizacija, nekretninske špekulacije i kratkoročni najam. Pritom je podsjetio da su hrvatski gradovi poput Zadra i Splita među europskim vrhom po udjelu kratkoročnog najma u stambenom fondu.

Bosanac je posebno izdvojio slučaj ulaganja u studentske domove kao primjer kako se europski novac, i kada je dobro usmjeren i odobren, može promašeno provesti na nacionalnoj razini: Vlada RH prijavila je sredstva iz kohezijskih fondova, a nakon odobrenja nije ih odlučila iskoristiti za povećanje kapaciteta tamo gdje je za njima najveća potreba. Naglasio je da se Zeleni u Europskom parlamentu bore za to da sredstva budu usmjerena tamo gdje su najpotrebnija, osobito u javno priuštivo stanovanje u sljedećem sedmogodišnjem proračunu EU.

Zaključno je Bosanac upozorio na apsurd hrvatske situacije.

– Ako u Hrvatskoj postoji oko 600 tisuća praznih stambenih jedinica, a ministar Bačić tvrdi da bi se problem stanovanja riješio s 220 tisuća stanova, onda se mora postaviti ključno pitanje – hoće li se napokon provoditi učinkovito oporezivanje praznih stanova i aktivirati postojeći fond?