U AEM-u ističu da njihova posljednja, ujedno najopsežnija i najcitiranija analiza hrvatskog radijskog tržišta potječe još iz 2015., no da su u posljednjih desetak godina objavljena brojna istraživanja drugih organizacija koja ukazuju na visoko povjerenje slušatelja u radijski program, kako piše Hina.


Radio kao izvor informacija uživa povjerenje građana, a za mlade je – zvučna kulisa


– Međutim, trenutno ne postoje javno objavljene, reprezentativne, nacionalne ankete ili izvještaji u posljednjih nekoliko godina koji bi detaljno kvantificirali kako korisnici ocjenjuju radio kao izvor informacija, naglašavaju u AEM. No, dodaju i kako Eurobarometer istraživanja o medijima i povjerenju građana, kao i šire analize trendova u medijima, uključujući i Reuters Digital News Report, pokazuju da radio i televizija kao tradicionalni mediji još uvijek imaju veliku ulogu u informiranju građana i često zauzimaju visoko mjesto među pouzdanim izvorima informacija u odnosu na internet i društvene mreže.




– U tim podacima javna televizija i radio su bili među najvjerodostojnijim izvorima informacija za veliki postotak ispitanika u Hrvatskoj. Naša recentna istraživanja potvrđuju da radio i dalje uživa povjerenje građana, međutim brine pad informiranja građana putem radija, posebice mlađih generacija za koje radio postaje samo zvučna kulisa, ističu u AEM-u.


No, radio samo kao zvučna kulisa ili tzv. ”jukebox” ili ”feelgood radio franšize” koje zanemaruju informativnu stranu medija preferirajući samo glazbu i trivijalni program koji, kako kritičari ističu, vode ”bezrazložno svaki dan sretni” radijski voditelji, tema je o kojem još nije provedeno relevantno istraživanje. Stručnjaci upozoravaju da problem predstavlja i prilično veliki broj aktivnih radijskih postaja i interes za otvaranje novih u Hrvatskoj koja je relativno malo radijsko tržište. Pritom se pozivaju i na podatke iz Upisnika pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija kao i  dosadašnji interes za dodjelu novih radijskih koncesija.


U posljednjih godinu dana dodijeljeno 35 radijskih koncesija


– Ukupno su upisane 164 medijske usluge radija. Dodatno na taj broj, HRT ima tri nacionalna radijska kanala i osam regionalnih radijskih kanala. U posljednjih godinu dana dodijeljeno je 35 radijskih koncesija. Svake godine postoji nekoliko upita o mogućnosti pokretanja novih radijskih postaja, no, u pravilu ne postoje slobodne međunarodne usklađene frekvencije za novi radijski kanal, ističe se u odgovoru AEM-a Hini.


Naglašavaju i da bi hrvatski radijski nakladnici, osobito lokalni, posebnu komparativnu prednost trebali imati u proizvodnji sadržaja od javnog, lokalnog interesa. “Sustavno jačanje lokalnih vijesti, servisnih informacija, emisija o komunalnim i gospodarskim pitanjima i drugim temama od lokalnog interesa može značajno povećati relevantnost radija u zajednici”, zaključuju u AEM-u.


Upravo na značaj radija kao vjerojatno najrelevantnijeg lokalnog medija upozorava i Željko Švenda, predsjednik HURiN-a koji okuplja 69 radijskih nakladnika od kojih su 90 posto lokalne radijske stanice. Prema njegovim podacima, u Hrvatskoj je danas ukupno više od 160 radijskih postaja, među kojima je i 18 neprofitnih radija, sedam digitalnih (DAB+) radija i čak 127 komercijalnih FM radio stanica


– Hrvatska ima 128 gradova, znači u svakom je gradu po jedan radio dok u većim gradovima emitira i više radija. Značaj je veliki, u svom gradu i pripadajućim općinama radio je medij od povjerenja za informiranje, emitiranje točnih i provjerenih vijesti, naročito lokalne tematike, ističe Švenda.


Upitan, pak, za ocjene medijskog regulatora da je radio jedan od medija kojem se i dalje ponajviše vjeruje, a naročito ocjenu ravnatelja AEM-a Josipa Popovca izrečenu upravo na Danima HURiN-a da je radio “medij koji najmanje polarizira društvo”, Švenda je dodatno pojasnio.


Švenda: Uz radio se budimo, radimo i vozimo


– Uz radio se budimo, radimo, vozimo. Na radiju nema  govora mržnje ni lažnih vijesti. Ali radio je prereguliran i to nam je uteg, kazao je Švenda. Pritom je upozorio i na “preregulaciju” u dodjeli koncesija i sufinanciranju rada radijskih postaja, prvenstveno lokalnih, iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija kojim upravlja Agencija za elektroničke medije.


– Zakonom o elektroničkim medijima (ZEM) koji je stupio na snagu u prosincu 2021. uspjeli smo se izboriti za koncesije na duži period, na 20 godina i to je dobro, ali nedovoljno. Koncesija bi se trebala produžiti za naredno razdoblje ako je nakladnik bio uredan, kazao je Švenda. Ocijenio je i da se s dopunama, izmjenama navedenog zakona iili donošenjem novog, kasni najmanje tri godine, te da radijskim nakladnicima treba “hitno omogućiti jednake tržišne uvjete kao i ostalim medijima”.


– Ukoliko mislite na Fond za pluralizam , to nikoga ne pripada po koncesiji već se mora prijaviti na javni natječaj koji raspisuje AEM, a u prosjeku programi su sufinancirani s oko 25 posto fondovskih sredstava. Od svih medija radio primi najmanji iznos, a isporuči najviše sadržaja, kazao je Švenda koji je svoje preporuke dao zakonodavcima za unapređenje rada radijskih nakladnika.


– Promjene su potrebne pod hitno, deregulacija radija i medija koji ne proizvode probleme, a regulacija medija koji stvaraju probleme. Hitno otvaranje natječaja za radijsku djelatnost – za modernizaciju i digitalizaciju opreme, zaključio je predsjednik HURiN-a.


Digitalni DAB+ radio u Hrvatskoj nije zaživio


Upravo je digitalizacija, kao i jačanje društvene relevantnosti radijskih nakladnika u uvjetima ubrzane digitalne transformacije medijskog tržišta, otvorila i pitanje digitalnog (DAB+) radija koji u Hrvatskoj, nažalost, nije zaživio.


– Nažalost nema nekih velikih pomaka po pitanju DAB frekvencija na području države. Trenutno postoje devet DAB radija u državi od čega tri djeluju lokalno, kazao je predsjednik Zbora digitalnih novinara pri Hrvatskom novinarskom društvu (HND) Denis Murković.


Podsjetio je i da su, povodom gašenja Radija Nacional, jedinog digitalnog radija s nacionalnom koncesijom, početkom prošle godine upozorili na razne probleme vezane uz DAB i postavili listu zahtjeva kako bi se situacija popravila.


Zbor novinara digitalnih radija HND-a tada je zatražio hitno pokretanje javne kampanje u svim elektroničkim i tiskanim medijima, a osobito na HRT-u, kako bi se građane osvijestilo o digitalnom načinu emitiranja radijskih programa i načinu na koji se oni mogu slušati, uz promociju kupnje digitalnih radio prijamnika. Zahtjevi su bili i oslobađanje plaćanja koncesije za digitalno emitiranje dok se ne steknu ravnopravni tržišni uvjeti s radiopostajama koje emitiraju na FM-u te sazivanje tematske sjednice saborskog Odbora za medije, kako bi se odredila državna strategija prema digitalizaciji radija.


Tražilo se i omogućavanje prelaska na digitalno emitiranje lokalnim radiopostajama, bez plaćanja dvostruke naknade za FM i digitalnu koncesiju te omogućavanje pristupa sredstvima iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, kao i natječajima lokalne samouprave digitalnim radiopostajama sa nacionalnom koncesijom.


– Na zahtjeve nismo dobili nikakvo službeno očitovanje i na niti jednoj od stavaka se nije napravio apsolutno nikakav pomak. Samim time jasno je da trenutno nema budućnosti za DAB radio u Hrvatskoj, zaključio je Murković.