Tržište rada ne prepoznaje čak tri zanimanja Grafičke! 'Vještine koje steknu su takve...'

U čak 11 zanimanja za koja obrazuje Strukovna škola Vice Vlatkovića trebalo bi povećati broj upisanih učenika, dok bi u Prirodoslovno-grafičkoj školi u tri smjera od njezina četiri ukupna smjera trebalo smanjiti broj učenika, a u Ekonomsko-birotehničkoj i trgovačkoj školi treba smanjiti broj učenika koje upisuju u tri od ukupno pet smjerova.

Traženi

Proizlazi to iz nedavno objavljene redovite godišnje preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o obrazovnim programima koji je preporuku dao pojedinačno za svaku od 20 županija i za grad Zagreb.

U Zadarskoj županiji tako najveća potražnja na tržištu rada vlada za zanimanjima Strukovne škole. Među trogodišnjim obrazovnim programima u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika su ona za vozača motornog vozila, oblagača podova i zidova, stolara, soboslikara, elektroinstalatera, operatera za strojne obrade, servisera karoserije motornih vozila, elektromehaničara, automehatroničara, montera strojarskih instalacija i izrađivača-montera strojarskih konstrukcija. Tražena su i tri zanimanja za koja obrazuje Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola, konobara, kuhara i slastičara, potom dva zanimanja Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića, pekar-slastičar i mesar. Od ostalih trogodišnjih obrazovnih programa traženi su i prodavač i frizer.

Od četverogodišnjih ili petogodišnjih obrazovnih programa treba povećati broj učenika koji se upisuje za zanimanja medicinske sestre opće njege, farmaceutskog tehničara, dentalnog tehničara, kozmetičara, zdravstveno-laboratorijskog tehničara i dentalne asistentice.

Nejasna klasifikacija

Na suprotnoj strani koja obuhvaća obrazovne programe u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika nema trogodišnjih srednjoškolskih. Od četverogodišnjih treba smanjiti broj upisanih učenika za zanimanja referenta za poslovnu ekonomiju, upravno-poslovnog referenta, komercijalista, agroturističkog tehničara i tehničara nutricionista, a najviše je pogođena Prirodoslovno-grafička škola za čija tri zanimanja, dizajnera grafičkih proizvoda, medijskog tehničara i tehničara za razvoj i dizajn web-sučelja, preporučuju smanjenje broja upisanih učenika.

– Proučili smo statistiku koju nudi mrežna stranica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i nismo uopće mogli naći informacije o tim zanimanjima koja su na popisima koja se slabije traže na tržištu rada. Što se tiče Nacionalne klasifikacije zanimanja nije jasno na koji način uopće u HZZ-u slože tu listu. Naša škola će svakako od HZZ-a zatražiti da nam pojasne kako naprave ovaj dio njihove statistike i kako uopće definiraju te podatke, kaže nam Anamarija Ivković, ravnateljica ove škole dodajući kako ne upisuju cijele razrede pojedinih zanimanja, već kombinirane razredne odjele, tako da svake godine po svakom smjeru obrazovanje završi po 12 učenika za svako od zanimanja. Bitno je reći, napominje, i kako u srednjim školama susjednih županija, Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj, uopće ne postoje sektori grafike i audiovizualnih tehnologija.

Ravnateljici Prirodoslovno-grafičke škole, nije jasno zašto bi trebalo gasiti zanimanja za koja obrazuju

Nastavljaju školovanje

– Kod sva tri zanimanja naše škole, koja su na popisu suficitarnih, po završetku školovanja moguće je samozapošljavanje. Vještine koje steknu su takve da mogu raditi posao za bilo koga na svijetu, dakle, nisu vezani za lokalno tržište rada. Kao dizajner grafičkih proizvoda možete vizualni identitet raditi, primjerice, za nekog u Indiji. Stoga ne znam zbog čega bi trebalo gasiti takva zanimanja. Naši bivši učenici većinom nastavljaju obrazovanje na višim ili visokim učilištima diljem Hrvatske, pa čak i u inozemstvu, a od učenika koji se nakon završetka škole ipak odluče zaposliti dio ih je već otvorio svoje obrte, bave se fotografijom, snimanjem videa…, tako da ipak ostaju u svojim zanimanjima, ističe Ivković i dodaje kako uvijek naglašava da vještine koje steknu u njihovoj školi mogu primijeniti u drugim programima obrazovanja.

– Imam primjer studenta koji je trenutačno na 4. godini studija povijesti u Zagrebu i koji za svoj odjel čak snima dokumentarne filmove, dakle primijenio je svoja znanja i vještine iz srednje škole na neki drugi sektor i na drugo zanimanje. Ipak, naši učenici većinom polože državnu maturu, u školi imaju općeobrazovne predmete u dovoljnom broju sati kao što je to u općim gimnazijama. Stoga ipak upisuju fakultete nastavljajući obrazovanje, otkriva Ivković koja je kazala kako je njihova škola ove godine od Ministarstva obrazovanja zatražila i novi program zanimanja, za 3D dizajnera, tako da će ići u smjeru novih 3D zanimanja.

Više studenata na 21 studij

HZZ je dao preporuke i za više i visoko obrazovanje, čak i za studije za koje se ne može školovati u Zadarskoj županiji. Treba upisivati više mladih na stručne studije sestrinstva, fizioterapije, strojarstva i računarstva, a od sveučilišnih studija, na medicinu, farmaciju, logopediju, predškolski odgoj, socijalni rad, rehabilitaciju, strojarstvo, fiziku nastavnički smjer, elektrotehniku, informatiku, računarstvo, matematiku nastavnički smjer, građevinarstvo, arhitekturu, biologiju i kemiju nastavnički smjer, glazbenu pedagogiju i likovnu pedagogiju nastavnički smjer.

Od obrazovnih programa u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih studenata su stručni studiji ekonomije i upravni studij javne uprave te sveučilišni studiji kulture i turizma te ekonomije.