Pritom je vanjskotrgovinski deficit iznosio 19,2 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 56,7 posto.


Prema podacima DZS-a, u članice EU-a u 12 mjeseci prošle godine izvezeno je robe u vrijednosti 16,6 milijardi eura, što je 5,6 posto više u odnosu na 2024. godinu, dok je izvoz u nečlanice EU-a porastao za 2,2 posto, na 8,5 milijardi eura.




Uvoz iz članica EU-a, pak, porastao je u prošloj godini za 1,3 posto na godišnjoj razini, na 34,1 milijardu eura, dok je uvoz iz nečlanica iznosio 10,1 milijardu eura, uz rast od 10,5 posto.


DZS je objavio i privremene podatke o robnoj razmjeni za prvih jedanaest mjeseci 2025. godine.




Ukupan izvoz iznosio je 23,1 milijardu eura, što je 5,2 posto više nego u istom razdoblju 2024., dok je uvoz porastao za 3,8 posto, na 41 milijardu eura. Time su tek blago revidirani prvi podaci za studeni objavljeni 9. siječnja, po kojima je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci 2025. godine iznosila 23,1 milijardu eura ili pet posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, a uvoz porastao za 3,2 posto, na 40,8 milijardi eura.


Prema najnovijim podacima, vanjskotrgovinski deficit je od siječnja do studenog 2025. iznosio 17,9 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,4 posto.


Kada je riječ o glavnim vanjskotrgovinskim partnerima, u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci hrvatski izvoz u Njemačku skočio je za 11,6 posto, na 2,97 milijardi eura. Istovremeno, hrvatski uvoz iz tog najvećeg europskog gospodarstva porastao je za 5,5 posto, na gotovo šest milijardi eura.


Vrijednost hrvatskog izvoza u Sloveniju je u jedanaest mjeseci 2025. porasla za 12,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, na 2,7 milijardi eura, dok je istovremeno vrijednost hrvatskog uvoza iz Slovenije porasla za 4,9 posto, na 4,9 milijardi eura.


Nadalje, za 4,8 posto porasla je vrijednost izvoza iz Hrvatske u Italiju, na gotovo 2,7 milijardi eura, dok je hrvatski uvoz iz te zemlje pao za 7,9 posto, na 4,9 milijardi eura.