SADA JE POTPUNO JASNO Ustavni i Vrhovni sud ostaju do daljnjeg "nepotpuni"

Ovakav se epilog očekivao i do njega je došlo ovih dana, postupci izbora predsjednika Vrhovnog suda i tri ustavna suca završili su neuspjehom.

Lijevo-liberalna oporba predvođena SDP-om objavila je da prekida pregovore o popunjavanju Ustavnog suda, a HDZ je na jučerašnjoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe iznova opstruirao usvajanje mišljenja o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda. Dakle, efektivno su obje procedure okončane, premda će se one formalno nastaviti.

Trgovanje

Naime, predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja rekao je da će i dalje sazivati sjednice tog tijela kako bi se glasovalo o mišljenju o Mirti Matić, Aleksandri Maganić i Šimi Saviću, saslušanim još 1. prosinca.

Što se tiče 13 prijavljenih na javni poziv za Ustavni sud, HDZ-ova većina u Odboru za Ustav mogla bi poslati na plenarnu sjednicu popis kandidata o kojima bi se zastupnici onda tajno izjasnili.

Malo je vjerojatno da bi bilo tko od njih dobio potreban 101 glas, ali nikad se ne zna, možda bi nekim čudom i prošao barem jedan pravnik kojeg bi HDZ predložio. No, za to ima vremena jer produljeni mandat ustavnih sudaca Miroslava Šeparovića, Mate Arlovića i Gorana Selaneca istječe sredinom travnja.

Za izbor čovjeka koji bi u Vrhovnom sudu nakon deset mjeseci zamijenio preminulog Radovana Dobronića, HDZ-ovoj koaliciji nije nužna pomoć opozicijskih zastupnika, ona ga sama može izglasati.

To, međutim, ne želi. HDZ inzistira na pravo odabira dva od tri ustavna suca, a kako SDP sa saveznicima na to ne pristaje, parlamentarna većina odbija izabrati predsjednika Vrhovnog suda.

HDZ smatra da će njegovi politički protivnici trpjeti štetu ako Mirta Matić, koju bi, kada bi mu stiglo mišljenje Odbora za pravosuđe, Zoran Milanović predložio za predsjednicu Vrhovnog suda, pa time nastoji kompenzirati štetu njemu nanesenu ostankom bez zajamčene većine u Ustavnom sudu. Zato je Nikola Mažar tražio da se iz dnevnog reda sjednice Odbora za pravosuđe makne točku davanje za predsjednika Republike neobvezujućeg mišljenja, budući da se za nju »nistu stekli uvjeti«.

– Jedna od tri grane vlasti, sudska, gotovo godinu dana je bez predsjednika. Vi to vežete u takozvani paket s ustavnim sucima, što su dvije potpuno odvojene procedure i ne mogu biti predmet trgovine kakvu vi hoćete.

Pretvaramo se u v.d. pravosuđe. HDZ blasfemično manipulira priopćenjem Vrhovnog suda u kojem se tvrdi da nema zastoja u radu i kaže da predsjednik te institucije zapravo i ne treba. Znamo mi razliku između vršitelja dužnosti i predsjednika neke ustanove, rekla je članica Odbora za pravosuđe Urša Raukar Gamulin (Možemo!).

Mažar joj je odgovorio da razumije njezinu nervozu i da joj smeta »Trg prepun hrvatskog naroda bez ijednog incidenta«.

Grmojina je taktika sve prikazati istima.

– HDZ želi imati većinu u Ustavnom sudu, a ljevica ne želi imati manjinu i oni cijelo vrijeme trguju. Pregovorima s HDZ-om, ljevica je pristala na vezano imenovanje u Vrhovnom i Ustavnom sudu, kazao je Grmoja prije nego što su HDZ-ovci svojim glasovima u dnevnom redu sjednice Odbora za pravosuđe zadržali isključivo Izvješće o radu zatvorskog sustava za 2024.

Izvlačenje

Za ovaj je tjedan predviđena bila druga runda pregovora o sucima Ustavnog suda, ali je lijevo-liberalna oporba odluku Vlade o organiziranju dočeka brončanih rukometaša s Markom Perkovićem Thompsonom iskoristila kako bi je otkazala.

Neće više, objasnili su, pregovarati s ljudima kojima pripisuju kršenje Ustava i Zakona o javnom okupljanju.

Za tu je grupaciju stranaka ova odluka imala i pozitivnu dimenziju jer joj je dobro poslužila za izvlačenje iz pregovora čiji su neuspjeh ionako priželjkivali.

Nema za SDP-ov tabor boljeg rezultata postupka izbora ustavnih sudaca od – 0:0. Time se, od sredine travnja, odnos snaga u Ustavnom sudu svodi na 5:5,. eventualno 6:4 za HDZ, a za svaku odluku je minimum sedam glasova.

Čudi stoga što im je premijer Andrej Plenković stavio na stol ponudu vezanog imenovanja, koja nije imala nikakve šanse.

Politički bi oportunije bilo da je Plenković, predstavljajući se kao pomirljiv, pošten lider, predložio oponentima da, kada se HDZ već ne može izboriti za 2:1, obje strane predlože po jednog kandidata za Ustavni sud.

SDP-u ne bi bilo nimalo jednostavno odbaciti takvu formulu koja nikoga ne favorizira, a »HDZ-ovim sucima« bi u Ustavnom sudu, naravno, do sedam bilo lakše doći ako bi krenuli sa šest, a ne pet.

No, premijer je drukčije razmišljao i posljedica toga je blokada izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, koja bi mogla potrajati još godinama.

Mažar: “Uvijek je SDP nešto trgovao”

Nakon što je postalo bjelodano da više faktično nema nade da će u dogledno vrijeme biti izabrani predsjednik Vrhovnog suda i ustavni suci, dužnosnici HDZ-a i SDP-a fokusirat će se u potpunosti na stvaranje javne percepcije da je ona druga strana za to kriva. Za Mažara je to, naravno, SDP.

– Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić rekao je da se oni povlače iz pregovora. Uvijek je tako, SDP je, kada se povijesno pogleda, uvijek u vezi ustavnih sudaca u prošlosti nešto tražio, licitirao, uvjetovao, trgovao… Mi smo, međutim, htjeli zajedno riješiti kompletno pravosuđe, sukladno Ustavu, zakonu i saborskom Poslovniku. Iz tog smo razloga skinuli s Odbora za pravosuđe točku davanje mišljenja. HDZ je ustavotvorna, stožerna i najjača stranka kojoj je, na čelu s Andrejom Plenkovićem, hrvatski narod tri puta uzastopno potvrdio povjerenje i ona vodi odgovornu politiku i prema hrvatskom pravosuđu, u interesu građana, izjavio je Mažar na konferenciji za novinare.