Središnje obilježavanje 33. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica ‘93., jedne od ključnih prekretnica Domovinskog rata i prve velike oslobodilačke akcije kojom je oslobođen veći dio zadarskog zaleđa, započelo je 17. siječnja i traje do početka ožujka. Program obuhvaća niz duhovnih, komemorativnih, sportskih, znanstvenih i kulturnih događanja na području Zadra, Ravnih kotara, Novigrada, Maslenice, Kašića, Škabrnje i šireg zadarskog područja.
Središnji dio obilježavanja održan je 21. i 22. siječnja, u danima kada se Zadar ponovno okupio oko poruka sjećanja, zajedništva i odgovornosti prema istini utemeljenoj na žrtvi hrvatskih branitelja.
Započelo sportom i molitvom
Višednevno obilježavanje započelo je tradicionalnim događanjima koja povezuju sport, sjećanje i pobožnost. U subotu, 17. siječnja, održan je 22. Atletski polumaraton Maslenica 2026 »Da se ne zaboravi«, dio 1. Hrvatske atletske cestovne lige. Start utrke bio je na Masleničkom mostu, a cilj u Novigradu, uz certificiranu trasu dugu 21,1 kilometar. Održana je i memorijalna utrka na 10 milja posvećena Kameru Haliliju.
Predsjednik Atletskog saveza Zadarske županije Slobodan Miolović istaknuo je sportsku i povijesnu dimenziju događaja, naglasivši kako je riječ o utrci koja simbolično otvara atletsku sezonu, ali i čuva sjećanje na akciju kojom su ponovno spojeni sjever i jug Hrvatske.
Istoga dana održana je i tradicionalna molitvena hodnja »Koracima nade u istinu«, od Zelenog Hrasta do Pridrage, tijekom koje su sudionici obilazili spomen-obilježja, palili svijeće i molitvom odavali počast poginulim braniteljima i civilima.
Središnje obilježavanje u Zadru započelo je 21. siječnja budnicom Gradske glazbe na Poluotoku. Uslijedilo je polaganje vijenaca kod Središnjeg križa na Gradskom groblju, potom kod spomen-obilježja 3. bojne »Imotski sokolovi«, 4. gardijske brigade »Pauci« te kod spomenika hrvatskim braniteljima u uvali Jazine.
Ondje se okupljenima obratio ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, podsjetivši na teške okolnosti u kojima je Zadar dočekao operaciju Maslenica.
– Ne smijemo zaboraviti da je Zadar bio na prvoj crti bojišta, svakodnevno izložen granatiranju, pogibijama djece i starijih osoba, gotovo cijelo vrijeme bez struje i vode. Hrvatska je bila presječena, sjever i jug potpuno odvojeni. Unatoč pokušajima mirnog rješenja, bili smo prisiljeni provesti operaciju Maslenica – operaciju koja u mozaiku Domovinskog rata zauzima posebno mjesto. U njoj su sudjelovale sve grane Hrvatske vojske i policije, a pokazala je našu spremnost da oslobodimo vlastiti teritorij. Poslali smo jasnu poruku narodu – spremni smo. To smo potvrdili i 1995. u operaciji Oluja, kada smo trajno spojili sjever i jug Hrvatske, rekao je ministar Medved.
Istina za mlade
Naglasio je i važnost prenošenja istine na mlađe generacije, istaknuvši kako sloboda nije darovana, nego izborena.
– Ova sloboda nije darovana, ona je izborena krvlju i hrabrošću hrvatskih branitelja. Zato i 33 godine poslije s ponosom obilježavamo ovu pobjedničku operaciju, svjesni da Hrvatske ne bi bilo bez Maslenice i ljudi koji su bili spremni položiti život za domovinu, poručio je Medved.
Župan Zadarske županije Josip Bilaver istaknuo je Maslenicu kao ključnu prekretnicu Domovinskog rata.
– Akcija Maslenica bila je prekretnica u Domovinskom ratu. Njome su spojeni hrvatski sjever i jug te stvorene pretpostavke za završne oslobodilačke operacije, ponajprije Oluju. Oslobođen je velik dio Zadarske županije, a to oslobođenje dovršeno je 1995. godine. Hvala svim hrvatskim braniteljima, kao i mladima koji danas sudjeluju u obilježavanju i tako pokazuju da se žrtva Domovinskog rata ne zaboravlja, rekao je Bilaver.
Gradonačelnik Zadra Šime Erlić čestitao je braniteljima i svima koji su sudjelovali u operaciji te naglasio važnost dostojanstvenog obilježavanja i uključivanja mladih.
– Prije svega, danas se prisjećamo svih onih žrtava, svih poginulih koji su dali najviše od sebe, svoje živote, kako bi danas bili u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj. Obilježili smo je svečanim mimohodom, a lijepo je i važno da ima puno mladih, drago mi je bilo vidjeti uključene vrtiće i škole koji su ovdje. Važno je da se istine o Domovinskom ratu i najslavnije bitke iz njega, a akcija Maslenica to sigurno je, prenose na mlađe generacije. Zadar je u danima prije akcije Maslenica bio granatiran, bez struje i bez vode, a Maslenica i Hrvatska vojska pokazale su sposobnost Hrvatske da se obrani i oslobodi svoj teritorij, što je na koncu i učinjeno. Zahvaljujući hrabrim hrvatskim braniteljima, danas živimo u slobodnoj i neovisnoj državi, imamo svoju državu, svoji smo na svome i tu smo da je čuvamo i pazimo. Svakako, moramo njegovati ove dane i datume, te ih obilježiti dostojanstveno, prisjećajući se svih žrtava, ali i s radošću na slavnu bitku koja je dovela do pobjede u Domovinskom ratu, rekao je Erlić.
Nakon odavanja počasti u Jazinama, održan je mimohod pripadnika Oružanih snaga RH i MUP-a s ratnim zastavama središtem grada, završno do crkve sv. Šime, gdje je služena sveta misa za Domovinu. Mimohod je i ove godine okupio brojne građane, branitelje, obitelji poginulih te brojne mlade.
Svjedočanstva medicinara
U poslijepodnevnim satima održan je znanstveno-stručni skup »Sanitet u VRO Maslenica (Gusar) – junaštvo bez uzmaka«, posvećen ulozi saniteta u operaciji. Istaknuta je stručnost i hrabrost liječnika, medicinskih sestara, tehničara i vozača koji su u najtežim uvjetima spašavali živote.
Sudionici su kroz izlaganja i svjedočanstva prikazali ratna iskustva, protunapade i gubitke, naglašavajući kako je upravo učinkovit sanitet značajno smanjio broj žrtava.
U pozdravnoj riječi predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, podružnice Zadar prim. dr. sc. Petar Lozo rekao je kako je sanitet u ratu pokazao svoju hrabrost i stručnost, pružajući pomoć svim ranjenicima, bez obzira na stranu u sukobu, a njegovi pripadnici nisu se kolebali »stati u blato ispred tenka ili kročiti u velebitski snijeg«.
Saborski zastupnik Damir Biloglav posebno se obratio učenicima Medicinske škole Ante Kuzmanića, koji su došli poslušati izlaganja i svjedočanstva.
– Sloboda u kojoj živite nije došla sama od sebe. Ona ne znači da ćete imati sutra. Sloboda se trajno gradi i nemojte dopustiti da je bilo tko ugrozi. Čuvajte svoju državu jer će ona biti onakva kakvi smo svi zajedno, rekao je Biloglav.
Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić naglasio je potrebu jasnog imenovanja činjenica o karakteru rata i ulozi agresora i žrtve, ali i važnost znanstvenog pristupa.
– Nažalost, u svjetskoj literaturi često čitamo o ratovima u devedesetim godinama na području bivše Jugoslavije, što zamagljuje što se stvarno zbivalo u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Kosovu. Zbog toga je potrebno jasno, na temelju nedvojbenih činjenica, domaćoj i inozemnoj javnosti prikazati stvarne okolnosti i događaje u sudbonosnim trenutcima za samostalnu i neovisnu hrvatsku državu, rekao je rektor Faričić.
Skup je donio niz izlaganja i konkretnih ratnih iskustava. Ratni zapovjednik i predsjednik Udruge ratnih veterana 7. domobranske pukovnije Zadar Danijel Kotlar govorio je o pripremama, tijeku i iskustvima koja su kasnije omogućila izvođenje oslobodilačkih akcija s manje žrtava, uz podsjetnik na protunapade i najteže gubitke.
Polaganje vijenaca povodom 33. obljetnice VRO Maslenica
Snimio: Luka Jeličić
25.01.2026. 13:49
Tiha snaga prve crte
U istom prostoru Kneževe palače, u okviru obilježavanja, održan je i panel »Kad hrabrost ima lice žene« posvećen sudionicama Domovinskog rata. Na panelu su sudjelovale Ana Vukojević, Jelena Kolega i Sanda Špika, a razgovor je moderirala Vlatka Vučić-Marasović. Svaka od sudionica podijelila je osobno svjedočanstvo o ratnom putu, gubicima i snazi koju su nosile na prvoj crti bojišnice tiho, ali nepokolebljivo.
Ana Vukojević govorila je o dolasku u Zadar i odluci da se uključi u obranu, ali i o tragediji obitelji i neizvjesnosti koja traje.
– Muž me molio da dođem s djecom na Ugljan. Kako su dani prolazili, mislila sam da ćemo se vratiti. Željela sam doprinijeti gradu u koji sam došla. U trajektu sam jednom vidjela dva čovjeka u mornarskoj uniformi i rekla da se želim priključiti. Rekli su mi da mogu već sutradan. Svi su bili krasni prema meni, jako uigrani. Sretna sam što sam sudjelovala. Kada je glas Siniše Glavaševića rekao da je Vukovar pao, nestala su moja četiri brata i suprug. Plačem za njima, ali ponosna sam što su bili hrabri suočiti se i sa smrću ako treba. Osjećala sam i sama neki ponos, kazala je Vukojević te dodala kako je od njezina četiri brata samo jedan stradao od metka, dok su trojica brutalno mučena, a suprug do danas nije pronađen.
Medicinska sestra Sanda Špika opisala je ratni put na prvoj crti i osjećaj dužnosti, bez straha, uz priču koja je u nekoliko dana sažela životne lomove.
– Da se ponovno rodim, opet bih sve isto. Imala sam oko 22 godine kada sam krenula. Bila sam s vojnicima, ali nikad nisam osjećala strah. U listopadu 1992. sam se udala, bila sam trudna. Suprug Denis je poginuo 27. siječnja 1993., a ja sam 3. veljače rodila sina. Tjedan dana prije poginuo je i muž moje prijateljice i sve sam to proživljavala u glavi, a bila sam u visokom stupnju trudnoće. Rađa se novi život, a Denisa nismo odmah mogli pokopati. Četnici su odnijeli tijelo u Benkovac pa je pogreb bio tek pola godine poslije. Sin mjesec dana nije imao ime pa sam ga odlučila nazvati Deni, ispričala je ova hrabra medicinska sestra.
Jelena Kolega podsjetila je na terenske uvjete, adrenalin i trenutke u kojima se ide naprijed bez razmišljanja, a tek kasnije stižu emocije.
– U pratnji djevojaka iz splitske 4. gardijske čule smo jauk i nismo mogle ne otići. U takvim trenucima dobiješ adrenalin, krila, snagu. Jedna od njih je rekla da čuje bumbare, a fijuk je bio sve bliži. Što se dogodilo – ne znam. Čuje se jauk. Ideš dalje. Poslije ćeš plakati, opisala je Jelena uvjete na terenu, istaknuvši kako se nakon bolnice bez razmišljanja vratila na ratište.
Sjećanje koje obvezuje
– Iako ozlijeđena, vratila sam se. Moj Otočki bataljun nije smio ostati bez mene, dodala je, istaknuvši sa sjetom u tonu kako mnogi od njih danas odlaze, nestaju…
Zaključila je riječima koje su snažno odjeknule među publikom.
– Ja sam žilava bodulica. Inat u meni je jači od svega, zaključila je ova hrabra žena.
Drugog dana središnjeg obilježavanja, u četvrtak 22. siječnja, nastavljeno je odavanje počasti hrvatskim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Kašiću, Islamu Latinskom, Posedarju i na Masleničkom mostu odana je počast pripadnicima gardijskih brigada, postrojbama Hrvatske ratne mornarice te svim hrvatskim braniteljima poginulima u VRO Maslenica ‘93. U crkvama u Paljuvu i Podpragu služene su svete mise za poginule branitelje.
Programu su nazočili pripadnici ratnih postrojbi i udruga proisteklih iz Domovinskog rata, obitelji poginulih branitelja te predstavnici državnih i lokalnih institucija. Izaslanstvo Zadarske županije predvodio je župan Josip Bilaver.
Ovogodišnje obilježavanje 33. obljetnice VRO Maslenica još je jednom pokazalo koliko je taj datum duboko ukorijenjen u kolektivno pamćenje Zadra i zadarskog kraja. Maslenica je i 33 godine poslije ostala više od vojne pobjede. Ona je podsjetnik na cijenu slobode, na branitelje i civile te istinu koju treba prenositi dalje, osobito mladima, kako bi vrijednosti zajedništva i odgovornosti ostale jednako žive kao i sjećanje na one koji su za hrvatsku slobodu dali najviše.
Dani ponosa i borbe
Operacija Maslenica, kodnog naziva »Gusar«, započela je 22. siječnja 1993. u 6 sati ujutro, a glavni ciljevi operacije postignuti su za 72 sata. Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, dok su pomoćnici bili tadašnji brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso. Pripadnici Hrvatske vojske i MUP-a oslobodili su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom, čime je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske. Hrvatske snage u borbena su djelovanja krenule iz nekoliko smjerova i već prvog dana oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić. Sljedećih je dana oslobođena i Zračna luka Zemunik te brojna mjesta zadarskoga zaleđa. Strateški iznimno važno bilo je preuzimanje nadzora nad širim područjem Velike i Male Bobije, Tulovih greda i Malog Alana, ključnih položaja na Velebitu s kojih su hrvatske snage mogle nadzirati Obrovac, Gračac i Benkovac. Do završetka operacije oslobođeno je cijelo područje tzv. ružičaste zone u zadarskom zaleđu i osiguran strateški bitan prostor Novskog ždrila. Borbe su trajale do kraja ožujka, a u akciji i neposredno poslije nje poginulo je 127 branitelja. Najveće gubitke doživjela je 3. gardijska brigada »Kune«, koja je u obrani Kašića 1. veljače izgubila 24 pripadnika.
Sadržaj je nastao u suradnji sa Zadarskom županijom.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
POLICIJA
KRAĐE U ZADRU! Krali se prazna ambalaža i novac
Crna Kronika
POLICIJA
Vozač u Tinju napravio niz prekršaja! Završio u zatvoru
Nogomet
INTERVJU S DAVIDOM JAROLIMOM
Bio je srce i duša velike družine, a jedan ga je bivši Hajdukovac ‘izuo iz cipela’
Crna Kronika
OPTUŽNICA
Časna Marija priznala da je izmislila da ju je napao migrant. Kamere ju snimile kako kupuje nož
Županija
čuvarica pomorske baštine
U Preku osnovana nova udruga Santina, evo o čemu se radi
Zadar
SMJENA GENERACIJA
Verica, Mila i Tanja dijelile školske klupe i – 40 godina radnog vijeka! ‘Povezane smo jako…’
Županija
Ljubitelji tradicije
Organizator maškara u Vrani na kojima je izbila masovna tučnjava: ‘Naš je običaj da se za maškare paraju majice’
Scena
NA INSTA STORYJU
Severina žestoko odgovorila Mladenu Grdoviću: ‘Svi znamo da si loš momak’
Ostali sportovi
NOGOMETNI JUNAK
DOČEK ZA PAMĆENJE! Seline priredile čudesan doček Josipu Jurlini: ‘Srce nam je k’o kuća!’
Nogomet
KANDIDATURA
