“(On se) na određeni način odmaknuo od konvencionalnog načina vođenja vanjske politike. On tu ne vidi toliko snažnim ni relevantnim brojne međunarodne organizacije, sav multilateralizam …, ali pritom se ipak drži prijateljstva i savezništva s europskim partnerima”, kazao je Plenković u izjavi za medije na marginama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).


Trump je u svom govoru u Davosu ranije u srijedu žestoko kritizirao europske saveznike Sjedinjenih Država zbog njihove nelojalnosti i pogrešnih političkih koraka u područjima od energije vjetra i okoliša do imigracije i geopolitike.




Američki predsjednik je smatrao da SAD predominantno financira NATO, zbog čega je želio veće doprinose drugih država članica, odnosno veća izdvajanja za obranu, pojasnio je Plenković.


“Zadovoljan je da je podignuo taj zavjet NATO-a s nekadašnjih dva posto na pet posto (BDP-a) do 2035. Smatra da će na taj način biti povećana sigurnost u cijelom transatlantskom prostoru i sebe vidi kao nekoga tko snaži NATO, a ne da ga slabi”, rekao je Plenković.


Također, Trumpove sve veće prijetnje Europi zbog Grenlanda narušile su transatlantske veze i zabrinule Europljane, zasjenivši govor koji se trebao prvenstveno usredotočiti na američko gospodarstvo.


Trump je u srijedu ipak isključio upotrebu sile u svom pokušaju da preuzme Grenland, a Plenković je to nazvao najvažnijom porukom američkog predsjednika.


Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa zbog napetosti oko Grenlanda sazvao je izvanredni sastanak na vrhu čelnika EU-a u četvrtak.


Plenković je rekao da će na tom sastanku Hrvatska zastupati stav da “nije dobar” nijedan odnos SAD-a i Europske unije koji se temelji na mjerama, protumjerama ili odmazdama.


Trump je zaprijetio i uvođenjem novih carina do 25 posto za osam europskih zemalja zbog njihove potpore Danskoj, što je potaknulo Europu da zaprijeti Sjedinjenim Državama odmazdom.


“To su saveznici i mislim da mi kao Hrvatska s iskustvom članice NATO-a, s ulogom SAD-a koja nam je bila bitna proteklih 35 godina, moramo biti glas razuma”, istaknuo je hrvatski šef vlade, dodajući da to znači “solidarizirati se s Danskom i njenim teritorijalnim integritetom”, ali i nastojati da odnosi dugoročno ostanu saveznički.


“Imamo dovoljno drugih problema diljem svijeta da sada nastaju problemi između SAD-a i EU-a … To je po meni najbitnija poruka koju mi kao Hrvatska možemo kazati”, dodao je.