PLAN UPRAVLJANJA NA JAVNOM SAVJETOVANJU Vukovima bolja zaštita, malim stočarima brža isplata odštete

Obradom više od 20 tisuća opažanja vukova od 2019. do 2023. godine u Hrvatskoj su prepoznata ukupno 43 čopora od kojih značajan dio dijelimo sa susjednim državama.

Kako je predviđeno desetogodišnjim Planom upravljanja vukom koji je na javnom savjetovanju, cilj je osigurati stabilnu i dugoročno održivu populaciju vukova u Hrvatskoj, a priprema se nakon što je usvojen prijedlog Europske komisije o promjeni statusa vuka iz strogo zaštićene u zaštićenu vrstu.

U Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije naglašavaju da je populacija vuka u Hrvatskoj stabilna i povoljna samo u alpskoj regiji, dok je u kontinentalnoj i mediteranskoj stanje nepovoljno. Iz Ministarstva ističu kako je dokument usmjeren na smanjenje sukoba između vukova i ljudi, prepoznavanje važne ekološke uloge vuka te aktivno uključivanje lokalnih zajednica i drugih u praćenje, upravljanje i suživot s ovom vrstom.

Spriječiti križanje

Između ostalog, cilj je smanjenje sukoba između vukova i ljudi kroz uvođenje zonacije, pri čemu se definiraju jezgre očuvanja te područja posebnog upravljanja u kojima je moguće uklanjanje problematičnih jedinki. Naglasak je stavljen i na sprječavanje križanja vukova sa psima lutalicama kroz suzbijanje ilegalnih odlagališta otpada, sterilizaciju i uklanjanje pasa lutalica te genetsko testiranje radi otkrivanja i uklanjanja hibrida iz prirode.

Što taj plan znači za stočare, lovce i same vukove, upitali smo Damira Perića, ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije Natura Jadera, koji je istaknuo kako je jako bitan novi protokol za postupanje.

– Neće doći do velikih promjena gdje će lovci ili pojedinci moći reagirati, poduzimati neke mjere bez dozvola jer je u novom planu jedna od bitnijih stavki protokola za postupanje, a u kojem će se točno propisati smjernice o tome kako i što raditi. Na našim prostorima obično imamo neku jedinku koja radi probleme i po novom protokolu ćemo točno znati kako s njom postupati. Naravno, pritom se uvijek oslanjamo na struku i naše vještake koji izlaze na teren i utvrđuju stvarno stanje, kazao je Perić dodavši kako se ponekad na kraju pokaže da vuk nije glavni uzrok štete, već da to mogu biti i čagljevi te psi lutalice.

Kako dodaje, svaka županija ima i interventni tim za vuka tako da je tu velik broj stručnjaka koji mogu dati sud o stanju na tereni i eventualnoj šteti. Ako je zaista vuk u više navrata napravio štetu, onda će nadležni dobiti dozvolu za odstrel jedinke ili čopora.

Što se tiče uvođenja zona posebnog upravljanja, Perić naglašava kako vukovi migriraju u potrazi za hranom ili novim teritorijem.

– Imamo 43 čopora, ali i granično područje koje nas povezuje sa Slovenijom i BiH. Vuk dnevno može prijeći od 30 do 60 kilometara, pa moramo biti svjesni da to nisu samo naši vukovi, jer su ponekad u Bosni, a ponekad kod nas. Zone će svakako biti utvrđene, a mi ćemo na zadarskom području biti u nešto blažem položaju nego što će biti Lika i Gorski kotar gdje vuk radi velike štete na divljači, čak i više nego na domaćim životinjama, kazao je Perić dodavši kako je utvrđen broj vukova sigurno još i – veći.

– Na našem području ih sigurno ima, pa smatram da je populacija stabilna. Možda ne u velikom broju, ali vuk se spušta, kreće i traži hranu ondje gdje mu je lakše dostupna. Tako lovoovlaštenicima stvara velike štete, ponajprije na divljači, a osobito u Lici i Gorskom kotaru. No, dosta toga se događa u šumama gdje je teško utvrditi gdje je sve ostala lešina, kuda se vukovi kreću i koliko ih točno ima. Dakle, ima ih, ali neka ih i ima, jer s druge strane moramo biti svjesni da smo mala zemlja i da smo privilegirani što imamo tri velike zvijeri kojima upravljamo. Rijetko se tko time može pohvaliti, kazao je Perić.

Umiriti ljude

Kaže kako tek preostaje za vidjeti kako će se novi plan, zone i mjere odraziti na populaciju vukova i sprječavanje sukoba s ljudima i njihovim stadima.

– Što se tiče napada vukova na stada, mislim da bi se trebalo brže reagirati da ljudi mjesecima ne čekaju na odštetu. Također, Ministarstvo bi trebalo povećati odštetne zahtjeve i brže isplaćivati samu odštetu jer, za razliku od Like, u Zadarskoj županiji ljudi drže manja stada. Ti janjci, stada od samo desetak komada služi da ljudi plate struju. Nije isto kad netko ima 200 komada i 20 komada blaga pa da se čeka mjesecima, govori Perić.

Vukovi mogu uzrokovati značajne štete napadima na stoku, osobito na ovce i koze, što dovodi do nezadovoljstva i nepovjerenja stočara prema mjerama zaštite i očuvanja vrste. Zato smo se obratili i jednom od onih koji je stalno na terenu, u doticaju s stočarima. Ante Šuto, vještak Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, ovlašten za utvrđivanje i procjenu štete od životinja strogo zaštićenih vrsta kazao nam je kako stočari priželjkuju brža rješenja.

– Ljudima odšteta ne može nadoknaditi stvarnu vrijednost mlade ovce koja bi dala janjce. Nema toga programa koji će ljude utješiti, ali im je bitan pristup, brže rješavanje predmeta i objektivnija isplata štete. To ih koliko toliko umiri, ali inače, iskreno, oni bi najradije da vuka ni nema. Međutim, kad je već tu, makar da se obeštete što kvalitetnije, govori nam Šuto.

Više od 80 posto izlazaka na teren rezultira potvrdom da je blago stradalo od strane vuka. Šuto nam objašnjava kako vukova na području Zadarske županije ima od Bukovice do Ravnih kotara, a zadnji izlazak na teren je bio prije nekoliko dana u Medviđi gdje je vuk usmrtio ovcu.

– Obično se to događa predvečer, vuk napada kontra smjera od vjetra tako da vam ponekad ni psi ne pomažu jer ga ne mogu nanjušiti. Najčešće ni psi ni ljudi ne primijete, tek kad čovjek dođe do stada vidi da mu nedostaje ovca, napominje nam je Šuto.

Jedinstveni po zelenim mostovima

Novi plan predviđa analizu povezanosti ključnih područja dinarsko-balkanske populacije (Risnjak, Gorski kotar i Lika, Velebit, Dinara, Biokovo i drugo), poboljšanje učinkovitosti tzv. zelenih mostova i nadvožnjaka te izradu nove karte pogodnosti staništa koja uključuje i podatke o reproduktivnim staništima vuka. Damir Perić naglašava kako je Hrvatska po pitanju zelenih mostova stoji jako dobro jer smo jedna od rijetkih zemalja koja ih ima na autocestama. S obzirom na to da su vukovi u migracijama, upitali smo Perića što ljudi mogu činiti u slučaju da vide vuka u blizini naselja.

– Upravo s protokolom za postupanje ćemo imati jasno definirane smjernice, a ako netko vidi vuka, najbolje je nazvati službu 112 koja će kontaktirati ovlaštenika ili vještaka. Ovaj plan je način da zaštitimo i lovce i posebno stočare koji nemaju velika stada, koje zaista treba podržati. Trebalo bi, između ostalog, poraditi i na edukaciji i informiranju javnosti. Možda i onima koji su prijavljeni osigurati neka sredstava bez potrebe da se oni sami prijavljuju na natječaje jer mnogi nisu ni informatički pismeni, govori Perić.