PRIRODA U KUHINJI Ana Bašić Alerić i suprug osmislili inovativno rješenje: 'Polako postaju sve popularniji...'

Danas smo okruženi plastičnom ambalažom, dugoročnom štetom za okoliš, a istovremeno se, usprkos stalnoj edukaciji, baca sve više hrane. U skladu s tim, itekako raste potreba za praktičnim i održivim rješenjima.

Ponekad su ta rješenja nadohvat ruke – mala, ali moćna, baš kao omoti od pčelinjeg voska za čuvanje namirnica. Naime, omoti od voska služe za omatanje voća, povrća, sendviča i sireva, štite namirnice od mikroba i produljuju njihov vijek trajanja.

Kućanstva generiraju veliku količinu otpada, što negativno utječe na okoliš, ekonomiju i društvo, stoga je od iznimne važnosti podizanje svijesti o ekologiji, usvajanje malih navika koje čine veliku razliku. Upravo se tom idejom vodila i Ana Bašić Alerić, koja zajedno sa suprugom Antom, stoji iza prvog zadarskog brenda »Bee Omot« koji već pet godina proizvodi omote od pčelinjeg voska.

Tijekom pandemije

Ana je po zanimanju turistički vodič, baš kao i njen suprug, pa im je razdoblje pandemije bilo posebno izazovno. Međutim, u to doba su i došli do ideje o omotima, s obzirom na to da su željeli izbaciti iz svojeg kućanstva što je više moguće te sveprisutne plastike. Ali sve je zapravo započelo po povratku djece u školu, s povratkom obveze pakiranja užine.

– Kako su djeca išla u školu, svakom sam spremala marendu, i to u folije, plastike i kutije koje su mi nekako – smetale, ne volim ih. Tražila sam neko bolje rješenje, baš za te marende, i nekako su mi iskočili omoti od voska koji su se počeli proizvoditi 2008. godine u SAD-u. U Australiji su oni dio svakodnevice, a polako postaju sve popularniji i u Europi. Na početku sam radila omote prijateljima i poznanicima koji su se oduševili i tako je krenulo, započinje Ana.

No, omoti nisu stvoreni preko noći, trebalo je puno vremena jer recepta za izradu skoro da i nema tako da su eksperimentirali malo više od godinu dana, sve dok nisu bili zadovoljni proizvodom.

Danas su njihovi »Bee omoti« napravljeni od pamučne tkanine impregnirane pčelinjim voskom, uz dodatak borove smole i ulja jojobe, a kako nam Ana kaže, za izradu je dovoljna kuhinja i malo strpljenja.

– Pamučne krpice se režu dok se topi pravi pčelinji vosak kojeg dobivamo od par pčelara iz naše županije, iz Like i sa sjevera. Ideja ovih omota je i da još jednom pokušamo upozoriti na važnost očuvanja pčela, da obratimo pozornost jer svi ovisimo o njima. Drugi važan sastojak je borova smola koja ima antibakterijska svojstva, kao i jojobino ulje koje u konačnici učini omote jako savitljivima, dugotrajnima, govori Ana i dodaje kako im je najveći izazov u svemu ovom bilo dobaviti smolu, za razliku od nekad davno kada je smolarenje bilo uobičajeno u našim krajevima.

Višekratna upotreba

Ljudi su smolu skupljali, nastavlja Ana, najčešće za impregnaciju svojih brodova, ali i recimo, Paklenica je dobila ime po smoli crnog bora – »paklini«…

– To je bilo znanje koje su ljudi primjenjivali, koristili za zacjeljivanje rana, za izradu melema. No, osim antibakterijskih svojstava, smola je malo ljepljiva, pa omoti postaju takoreći samoljepljivi što se malo osjeti pod prstima do prvih par pranja, objašnjava nam.

S obzirom na izradu i prirodna svojstva, omoti su namijenjeni za višekratnu upotrebu, a lako se održavaju u hladnoj vodi s malo sapunice. U potpunosti su ručni rad, a nakon izrade se omataju oko namirnice kako bi se istisnuo zrak i omot zalijepio na namirnicu tako da je njihova glavna namjena očuvanje svježine. Ana ističe kako u omote nikad ne stavljamo svježu ribu i meso, a što se tiče drugih namirnica, one danima ostaju kao nove.

– Hrana ostane svježa jer vosak i smola štite hranu od bakterija, štite ju i od vode, a zrak i dalje cirkulira, vlaga isparava… Omoti su na primjer idealni za sir jer služe kao druga kora siru, pa je uvijek kao da ste ga tek sad odrezali, kaže Ana i ističe praktičnost upotrebe ovih omota, ali i potrebu podizanja svijesti o smanjenju korištenja plastike.

Ušteda i praktičnost

Znaju, napominje, da neće puno napraviti po pitanu smanjenja upotrebe plastike, no bilo im je važno da naprave nešto, makar ovako malu stvar.

– Ovo je mali korak, ali isto i dobra ušteda svakom kućanstvu jer se hrana ne baca, sve se iskoristi. Kupci ističu kako su zadovoljni proizvodom, ali i time što na ovakav način rade nešto za prirodu. Jedan naš kupac nam je kazao da nije ni znao da ih treba, sve dok ih nije počeo koristiti, naglašava Ana.

U Hrvatskoj ima ljudi koji su zainteresirani, najviše u Zagrebu, ali ima ih u Zadru. Najprije su to bili prijatelji, otkriva nam Ana, ali polako su se i ostali zainteresirani.

– Većinom je riječ o mlađoj populaciji kod koje se više primijeti da su ekološki osjetljivi, a po statistici preko 98 % kupaca su, naravno – žene, govori nam kroz smijeh i dodaje kako je plan za budućnost da ovaj ručno rađen zadarski proizvod ponude tvrtkama kao poklon za klijente, umjesto upaljača i kemijskih olovki.

Umijeće izrade omota od pčelinjeg voska imali su priliku i podijeliti nedavno na radionici organiziranoj u Novalji, gdje su polaznici imali priliku sami napraviti svoje omote koji su kako je već spomenuto višekratni. Mogu trajati i znatno duže od godinu dana, zavisno od učestalosti uporabe, a jednom kad prestanu biti ljepljivi, možete ih obnoviti ili odložiti u kompost.

Svakako, naš zadarski »Bee omot« ćete najčešće vidjeti na sajmovima gdje nude svoje proizvode, koji su pak dostupni i u nekim trgovinama u Zadru, Velikoj Gorici, Rijeci i Zagrebu, kao i na njihovim društvenim mrežama. Njihov webshop je tek plan za budućnost. Zasad ih raduju iskustva kupaca, a fokus je na kvaliteti i održivosti proizvodnje ovog prirodnog proizvoda koji je sve popularniji u modernim domaćinstvima kojima omoti unose dašak prirode u kuhinje.

PIŠE: NINA VIGAN