Foto: Davor Kovačević
Potkraj rujna prošle godine ministar gospodarstva Ante Šušnjar izvijestio je javnost da je u izradi zakonodavni okvir koji bi omogućio gradnju nuklearne elektrane (NE), važne za energetsku sigurnost i samodostatnost Hrvatske.
– To je smjer kojim sve moderne i suverene zemlje idu. Da bismo postigli energetsku suverenost moramo ići u tom pravcu, rekao je tada ministar Šušnjar.
Procjena je da će u idućih 25 godina potrebe za električnom energijom u Hrvatskoj biti dvostruko veće nego što su sada pa se gradnja nuklearke uzima u obzir kao ozbiljna opcija. Tim više što radni vijek NE Krško, koju Hrvatska dijeli sa Slovenijom, istječe 2043. godine, a gradnja drugog bloka navodno zapinje oko izrazito nepovoljne ponude slovenske strane o podjeli vlasničkih udjela, piše N1.
Savjetovanje otvoreno još nekoliko dana
Da se Vladi žuri s donošenjem zakonodavnog okvira kazuje to da je Ministarstvo gospodarstva 18. prosinca uputilo u javno savjetovanje (eSavjetovanje) Nacrt prijedloga Zakona o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe, koje je otvoreno do 17. siječnja.
U obrazloženju predloženog zakona stoji kako Vlada “da bi udovoljila klimatskim promjenama, osigurala ekonomski održiv razvoj i dugoročnu sigurnost opskrbe energijom ima obvezu donositi strateške odluke, planirati i realizirati planove od posebnog značaja” te da se donošenje predloženog zakona temelji “na strateškoj odluci Republike Hrvatske i opredjeljenju države za uspostavom vlastitog nuklearnog programa, uz mogućnost donošenja odluke o izgradnji nuklearne elektrane na hrvatskom teritoriju”.
Odluka će, navodi se, biti razmotrena i provedena kada rezultati svih analiza, studija i aktivnosti eminentnih stručnjaka uključenih u projekt potvrde izvedivost takvog pothvata.
Izgradnja nuklearke – strateško pitanje
U uvodnoj ocjeni stanja također stoji kako “dobro projektirana nuklearna elektrana predstavlja pouzdan, siguran, ekonomski isplativ i ekološki prihvatljiv izvor energije”. Također i da “proces izgradnje nuklearne elektrane za Republiku Hrvatsku predstavlja ključno strateško pitanje, kako u tehničko-tehnološkom smislu, tako i u kontekstu osiguravanja financijske konstrukcije projekta”.
Ističe se i da je Hrvatska po ovom strateškom pitanju spremna surađivati sa svim relevantnim akterima u području istraživanja i razvoja nuklearne energije, ali i da domaći stručnjaci “raspolažu odgovarajućim znanjima i kompetencijama potrebnima za realizaciju ovako zahtjevnog projekta.”
Udio električne energije iz nuklearki dići na 30 posto
Još je samo tjedan dana preostalo javnoj raspravi o predloženom zakonu, a do sada je tek petnaestak komentara na isti, gotovo svi od iste osobe. Sam Zakon nije opširan, ima tek 15 članaka uključujući prijelazne i završne odredbe, a njegovo donošenje predlaže se po hitnom postupku.
Prema tom prijedlogu, plan za uspostavu nuklearnog programa u Hrvatskoj donosi se za razdoblje od donošenja plana do 2040. godine i u tom razdoblju proizvodnja električne energije iz nuklearnih elektrana trebala bi postići udio od najmanje 30 posto u ukupnom domaćem elektroenergetskom sustavu. Danas je taj udio 16 posto.
Odabir tipa i lokacije nuklearke
Tri su opcije u igri. Uz nuklearnu elektranu tehnološki izvedivog, ekološki prihvatljivog i gospodarski konkurentnog, a već postojećeg tipa kakav se već koristi u svijetu, u obzir će biti uzete i tehnologija mikro nuklearnih reaktora te malih modularnih reaktora (MMR).
Za tehnologiju mikro reaktora stoji da se “može koristiti za proizvodnju toplinske i električne energije, uz autonomni pogon i otočni rad” dok se za tehnologiju MMR-a navodi da “predstavlja inovativno rješenje za proizvodnju električne energije radi dekarbonizacije energetskog sektora, industrije i Toplinarstva”.
Ono što javnost itekako zanima jest lokacija eventualne buduće nuklearne elektrane. O tome u članku 12. predloženog zakona piše da se “odabire razmatranjem energetski povoljnih lokacija, u skladu s visokim standardima i uz provođenje odgovarajućih sigurnosnih standarda, seizmičkih aktivnosti, vodnih potencijala za hlađenje te procjena utjecaja na okoliš”. Također i da se “prilikom izbora lokacije vodi računa o postojanju već istraženih lokacija za nuklearne elektrane u RH, raspored potrošnje i konfiguraciji i stabilnosti postojećeg elektroenergetskog sustava”.
Već postoje studije za dvije lokacije
Što se spomenutih istraženih lokacija tiče, još iz druge polovice 1980-ih postoje potrebne studije, uključujući i one o utjecaju na okoliš, dviju potencijalnih lokacija za izgradnju nuklearke – Tanja kod Erduta te Prevlaka kod Ivanić-grada.
– Provedba postupaka izbora lokacije nuklearne elektrane mora biti usklađena s propisima koji uređuju radiološku i nuklearnu sigurnost, zaštitu okoliša i prirode, zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, državne potpore, prostorno uređenje, gradnju, tržište električne energije, koncesije, pomorsko dobro, vodno gospodarstvo, obavljanje gospodarskih djelatnosti, pravo vlasništva i drugih propisa. Nakon toga će izabranu lokaciju nuklearke potvrditi Vlada, stoji u stavku 3 članka 12. predloženog Zakona o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe, prenosi N1.
najnovije
najčitanije
Zadar
kolegij gradonačelnika
KK Zadru još milijun eura iz gradske blagajne: Ukupna kapitalna pomoć narasla na 3,5 milijuna eura
Kultura
IZLOŽBA U ZADRU
Vesna Zubčić predstavlja izložbu »ASAEX – Više od pogleda«
Zadar
Mladen Malta
ŠKRINJA USPOMENA (11) Čovjek kojeg zna gotovo svaki Zadranin i strastveni zaljubljenik u KK Zadar: ‘Taj miris Jazina nikad neću zaboraviti’
Hrvatska
Sabor
Jandoković prozvao Puljak zbog “lešinarenja nad mrtvima”. Glasovac: ‘Sami si udijelite opomenu’
Crna Kronika
Prometni prekršaj
Mladić s 1,66 promila uhvaćen za volanom na Pašmanu, dobio paprenu kaznu i zabrana vožnje
Crna Kronika
Sudar
Teška prometna nesreća na izlazu iz Zadra, tri osobe završile u bolnici!
Zadar
privremena regulacija
Zadar kreće u obnovu cesta: Radovi počeli u Strossmayerovoj, poznat popis ulica koje će se asfaltirati
Županija
"Mlin"
U novoj bibinjskoj uljari radi čak sedmero članova obitelji: ‘Roditelji bi bili ponosni na nas’
Zadar & Županija
Zbignew Jacek Korcz
Tijekom vršenja službe na Molatu iznenada preminuo svećenik
Zadar & Županija
pomicanje granica