Hrvati iz inozemstva kući poslali skoro pet milijardi eura, evo koliko je iz Hrvatske otišlo u Nepal, BiH, Srbiju...

Hrvati na radu u inozemstvu u prvih su devet mjeseci prošle godine u Hrvatsku poslali više od 4 milijarde i 800 milijuna eura, dok su istodobno strani radnici iz Hrvatske u svoje domovine uplatili gotovo milijardu i 576 milijuna eura, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke.

Uplate i u SAD

Najviše doznaka tradicionalno je stiglo iz Njemačke, milijardu i 832,5 milijuna eura, zatim iz Irske iz koje je uplaćeno 517,9 milijuna eura, slijedi Nizozemska s doznačenih 472,8 milijuna eura, Austrija s 371,4 milijuna, dok je iz Slovenije uplaćeno 243,6 milijuna eura.

Među prvih deset zemalja iz kojih Hrvati šalju novac u domovinu nalaze se i Švicarska (195 milijuna eura), Sjedinjene Američke Države iz kojih je hrvatskim kućanstvima doznačeno 145,3 milijuna eura, iz Italije 125 milijuna, iz Ujedinjenog Kraljevstva 82,7 milijuna, a iz Bosne i Heregovine u Hrvatsku je uplaćeno 78,8 milijuna eura.

Na popisu zemalja iz kojih stižu doznake Hrvata nalazi se i Srbija iz koje je doznačeno 22,4 milijuna eura, gotovo kao i iz Kanade (22,3 milijuna), iz Singapura je uplaćeno 17,9 milijuna eura, a iz Rusije 8,5 milijuna eura. Strani su radnici iz Hrvatske najviše novca u prvih devet mjeseci prošle godine poslali u Bosnu i Hercegovinu, 326,6 milijuna eura, što čini petinu svih uplata stranih radnika iz Hrvatske. Slijedi Nepal u koji je iz Hrvatske doznačeno 221,8 milijuna eura, a na visokom trećem mjestu po doznakama stranih radnika našla se Srbija u koju je uplaćeno 180,8 milijuna eura. Slijede Filipini na koje je poslano 136,8 milijuna, u Indiju je otišlo 114,5 milijuna, Sjevernu Makedoniju 82,1 milijun, Ukrajinu 58,3 milijuna, a na Kosovo 51,1 milijun eura.

Među prvih deset zemalja s najvećim doznakama iz Hrvatske našao se i Uzbekistan, u koji su strani radnici uplatili 45,7 milijuna eura, i Egipat koji je primio 36,4 milijuna eura doznaka stranih radnika iz Hrvatske. Visina doznaka stranih radnika iz Hrvatske tako odgovara broju izdanih dozvola za rad i boravak stranim državljanima kojih je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prošle godine najviše izdano upravo državljanima Bosne i Hercegovine, Nepala, Srbije, Filipina i Indije.

Podsjetimo, lani je do kraja studenog, prema podacima MUP-a, strancima izdano više od 160 tisuća dozvola za rad i boravak, od čega najviše državljanima BiH (30.188), Nepalcima (29.579), Srbima (23.145), Filipincima (16.195), te Indijcima 14 i pol tisuća dozvola za rad.

Sporija dinamika

Zanimljivo je da su doznake iz Hrvatske uplaćene i u Njemačku (26,1 milijun eura) te Sjedinjene Države (7 milijuna eura). Doznake hrvatskih iseljenika rastu iz godine u godinu, pa su tako u 2024. godini iznosile gotovo 6,2 milijarde eura naspram 5,58 milijardi, koliko su iznosile u 2023. godini, odnosno porasle su za 10,8 posto ili za 612 milijuna eura.

U 2024. godini smo nadmašili dotad rekordnih 6,08 milijardi dolara doznaka iz 2023. Od 2000. do 2009. doznake su uglavnom bile ujednačene, a značajniji rast počinje 2013., ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem granica za hrvatske radnike.

S druge strane, doznake stranih radnika iz Hrvatske rastu od 2017. godine, a prošle su godine iznosile rekordnih milijardu i 816,5 milijuna eura, dok su godinu prije iznosile milijardu i 405,5 milijuna. Hrvatska je tako postala država primateljica velikih iznosa uplata iz inozemstva, ali istodobno i zemlja iz koje se šalje sve više uplata u inozemstvo.

Prema podacima Svjetske banke za 2023., Hrvatska od zemalja regije tako najviše prima, ali i šalje novca u inozemstvo. Tako je 2023. u Hrvatsku pristiglo 6,08 milijardi dolara doznaka, u Srbiju 5,77 milijardi dolara, a u BiH 2,82 milijarde. Istodobno, iz Hrvatske je otišlo najviše osobnih doznaka stranih radnika u cijeloj regiji, 1,29 milijardi dolara, iz Srbije 900 milijuna, a iz Slovenije 520 milijuna dolara.

Prema podacima Eurostata, devet članica EU-a zabilježilo je suficit kod osobnih transfera jer im je priljev doznaka iz inozemstva bio veći od odljeva u inozemstvo, a najveći suficit imala je Hrvatska u iznosu od 2,6 posto BDP-a, slijede je Bugarska sa suficitom od 1,3 posto BDP-a i Portugal s 1,2 posto BDP-a.

Analitičari očekuju nastavak trenda rasta doznaka iz inozemstva, ali usporenijom dinamikom jer se očekuje usporavanje negativnih migracijskih trendova hrvatskih državljana, a zbog činjenice da u inozemstvo sele čitave obitelji i uglavnom ljudi mlađe dobi, potrebe za slanje novca u domovinu su sve manje, piše Novi list.

Najmanje ovisna Irska

Hrvatska je članica Europske unije koja je najviše ovisna o transferima novca koji dolaze od njezinih iseljenika. Prema podacima Eurostata, najviše stope ovisnosti u EU-u prošle godine zabilježene su za Hrvatsku kojoj doznake iz inozemstva čine čak 7,2 posto BDP-a te Latviju (3,1 posto BDP-a) i Luksemburg (2,7 posto BDP-a), dok je o priljevu novca od iseljeništva najmanje ovisna Irska kojoj takve doznake čine tek 0,1 posto BDP-a, Grčka (0,2 posto) i Finska (0,3 posto). Po udjelu doznaka iz inozemstva u BDP-u Srbija je jako blizu Hrvatskoj s udjelom od 7,1 posto, u BiH doznake čine čak 10,26 posto BDP-a, a Crnoj Gori 10,69 posto.