Foto: Ana Križanec
Korištenje kovanica i novčanica u Europi postupno opada, ali je i dalje rašireno, pa je u mnogim zemljama europodručja gotovina još uvijek najčešći način plaćanja, i po broju i po vrijednosti transakcija, izvještava N1.
Prema istraživanju Europske središnje banke (ECB), medijan iznosa gotovine koji ljudi u europodručju nose u novčaniku iznosi 59 eura u 2024. godini. Taj se iznos znatno razlikuje, od 35 eura u Nizozemskoj do 82 eura u Luksemburgu i na Cipru. Na Hrvatskoj medijalni iznos koji građani nose u džepu na početku dana iznosi 64 eura.
Među četiri najveća gospodarstva Europske unije, Njemačka ima najveći medijan gotovine koju građani svakodnevno nose sa sobom, 69 eura, dok je Francuska na začelju s 50 eura. Italija je bliže donjoj granici, dok je Španjolska nešto iznad medijana europodručja.
Na jugu skloniji gotovini
U razgovoru za Euronews, profesor Jakub Górka sa Sveučilišta u Varšavi istaknuo je da je korištenje gotovine snažno povezano s nacionalnom kulturom.
– Zemlje južne Europe, koje žive u toplijoj klimi i imaju naviku češćih osobnih susreta i razmjene, prirodno su sklonije gotovini, dok zemlje sjevera, poput skandinavskih, povijesno imaju jaču sklonost bržem prelasku na elektroničko bankarstvo i bezgotovinska plaćanja, rekao je.
Više od polovice transakcija u gotovini
Udio gotovinskih plaćanja na prodajnim mjestima postupno se smanjuje u europodručju. Broj gotovinskih transakcija pao je za 27 postotnih bodova, s 79 posto u 2016. na 52 posto u 2024.
U istom razdoblju, vrijednost gotovinskih plaćanja pala je za 15 bodova, s 54 posto na 39 posto.
Nešto više od polovice svih transakcija u europodručju, 52 posto, u 2024. godini plaćeno je gotovinom.
U 14 od 20 zemalja europodručja gotovina je i dalje najčešće korišten način plaćanja. U otprilike polovici tih zemalja činila je između 45 i 55 posto transakcija. Udio gotovine znatno varira, od svega 22 posto u Nizozemskoj do 67 posto na Malti. Iznad 60 posto je i u Sloveniji, Austriji i Italiji. U Hrvatskoj je 56 posto transakcija plaćeno gotovinom, 38 posto karticama i tri posto mobilnim aplikacijama.
– U zemljama s jakom povijesnom vezanošću uz gotovinu, poput Njemačke, Austrije i Italije, ona je duboko ukorijenjena u svakodnevne transakcije zbog dugotrajnog povjerenja u fizički novac, povijesnog iskustva bankarskih kriza, zabrinutosti za privatnost i otpora digitalnom praćenju, rekao je za Euronews Guillaume Lepecq, predsjednik organizacije CashEssentials.
Po vrijednosti transakcija, gotovina ima manji udio. Čini 39 posto svih plaćanja u europodručju, a u Hrvatskoj 52 posto. Nacionalni udjeli kreću se od 17 posto u Nizozemskoj do 59 posto u Litvi.
Kartice, s druge strane, čine 39 posto svih transakcija i 45 posto ukupne vrijednosti plaćanja u europodručju. Korištenje mobitela i pametnih satova za kupnju također je u porastu.
Zašto se korištenje gotovine toliko razlikuje?
Profesorica poslovne ekonomije Olive McCarthy sa Sveučilišta u Corku istaknula je da postoji niz objašnjenja za razlike u korištenju gotovine među državama, povezanih s društvenim, gospodarskim i kulturnim razlikama.
– Neki od razloga uključuju različite razine prihvaćanja gotovine, brzinu digitalne prilagodbe i zabrinutost zbog privatnosti digitalnih plaćanja, među mnogim drugim čimbenicima, rekla je.
U europodručju su Nizozemska i Finska zemlje s najnižim udjelom gotovinskih plaćanja i najmanjim medijanom gotovine koju građani nose sa sobom. Kao primjer, McCarthy navodi da Nizozemska ima ispodprosječnu razinu prihvaćanja gotovine, jer samo 79 posto poduzeća prima gotovinu. Također ima i najnižu stopu prihvaćanja gotovine u restoranima i kafićima, koja je pala s 98 posto u 2021. na 85 posto u 2024. godini.
Finska, pak, ima najmanji udio malih i srednjih poduzeća koja preferiraju gotovinska plaćanja, svega osam posto.
– I nije iznenađenje da su obje zemlje među globalnim predvodnicima po razini digitalne prilagodbe, dodala je.
najnovije
najčitanije
Zadar
Dva desetljeća tradicije
[FOTO] Udruga Kveštura i ove godine oživjela jaslice: Svi se trude da ova priča uspije
Rukomet
U Poreču
Hrvatski rukometaši započeli pripreme za Europsko prvenstvo, evo tko je na popisu
Hrvatska
šef diplomacije
Grlić Radman pozdravio uhićenje osuđenika za ratne zločine u Crnoj Gori
Novosti
u nedjelju
Zelenskij će s Trumpom razgovarati o teritorijalnim pitanjima
Zdravlje i ljepota
limun i med
Ovaj zimski napitak svi rade krivo, a razlog je – temperatura vode
Zadar
Dirljiva priča
Irena i njezin suprug posvojili troje djece: “Nismo mi »spasili« njih, nego su oni spasili nas”
Zadar & Županija
KANCELAR NADBISKUPIJE
Don Marin Batur: Ideološke podjele služe manipulaciji naroda i potiču nove sukobe!
Zadar
Posebna kuća
DIRLJIVA PRIČA ĐANIJA MATEŠIĆA IZ ARBANASA Ispod stabla nešpule, jaslice pune emocija
Zadar
MONS. MILAN ZGRABLIĆ
Zadarski nadbiskup na Polnoćki kritizirao komercijalizaciju blagdana: ‘Vjera ne smije biti ukrasna tradicija’
Hrvatska
zakonske izmjene
