Tribina za građane – bez građana! Slaba posjećenost rasprave o gospodarenju otpadom

Pred praktički praznom velikom vijećnicom održana je javna tribina o gospodarenju otpadom koja je prvenstveno bila namijenjena svim zainteresiranim građanima, a njena svrha je trebala biti educiranje i informiranje građana o odgovornom gospodarenju otpadom, razvrstavanju komunalnog otpada te upoznavanje sa zakonskim propisima i obvezama. Prezentaciju je održala stručnjakinja u području gospodarenja otpadom profesorica Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Aleksandra Anić Vučinić, koja je naglasila kako odgovorno ponašanje u odnosu na odvojeno skupljanje otpada počinje na kućnom pragu.

– U studenom je otvoren CGO u Biljnima, gdje se sav bio-razgradivi i miješani komunalni otpad trenutno odvozi. U tijeku je potpisivanje ugovora za prvi korak u projektiranju odlagališta Diklo, čime počinje projekt izrade dokumentacije za projekt sanacije Dikla, rekla je pomoćnica pročelnika za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Grada Zadra Žana Klarić, prije početka prezentacije, dok je profesorica Anić Vučinić poručila kako je gospodarenje otpadom danas ozbiljna znanost s nizom faktora koji utječu na sustav, kako zakonodavnih, tako i društveno – političkih.

Otpad nije beskoristan

– Otpadom gospodarimo jer nas na to zakon obvezuje, ali i zato jer otpad nije beskoristan. Mi smo gazde našeg otpada, odlučujemo kada neki predmet postaje otpadom. Dva su glavna razloga za gospodarenje otpadom – zaštita okoliša, kako bi u konačnici zaštitili sebe i prerada oradi iskorištavanja vrijednih svojstava iz otpada. No, kružno gospodarenje je skupo. Mi stručnjaci ne otkivamo više toplu vodu, jer otpad je stoljećima veliki problem. Njime se iz vrlo sličnih pobuda brine već stoljećima. No, važno je upozoriti kako smanjenje nastanka količina otpada nije mjera koju grad može provoditi, već to zakonom treba nametnuti država. Što više novca imamo, više otpada proizvodimo. Pokazala su to mnoga istraživanja, rezimirala je profesorica.

dr.sc. Aleksandra Anić Vučinić

Visoke razine BDP – a utječu tako na stvaranje većih količina otpada kroz veću potrošnju, dok društvo ne dosegne kritičku točku u kojoj sve veći dio svog BDP – a ne počne vraćati prema kontroliranju i upravljanju nastalim otpadom. Hrvatska, poručila je, do te točke još uvijek nije stigla, a nismo ispunili niti sve europske direktive koje smo se obvezali provoditi i dostići.

– “Zero waste” težnja je kojoj svi želimo doći, no određeni će ostatak nakon prerade otpada uvijek postojati i neće se moći u potpunosti reciklirati. Nažalost, Hrvatska i Malta u Europi jedine imaju ogromne troškove zbrinjavanja otpada. U prošloj smo godini na razini države stvorili skoro dvije milijune tona komunalnog otpada, skoro 500 kilograma po stanovniku, od čega je 49 posto odvojeno prikupljenog komunalnog otpada. No, nedovoljno ga se prerađuje, zbog čega država plaća velike penale. Penala će biti sve više, tako da ih država sama jednostavno neće moći podnositi, te će jedan dio tog tereta biti na JLS, poručila je Anić Vučinić.

Pitanje turizma

Zadrani bi, poručuje, trebali biti sretni jer su svoj CGO uspjeli izgraditi i staviti ga u funkciju. Čak 300 tisuća tona miješanog komunalnog otpada na državnoj se razini dovodi u takve centre. No, upozorava, to je premalo.

– Mi koji sustav proučavamo primjećujemo uvijek istu pojavu. Svaki put kad se neki CGO otvori, JLS postaju obvezne svoj miješani komunalni otpad u takve centre voziti. Miješani otpad se važe i naplaćuje, tako da se uvijek primijeti promjena paradigme prema politikama vezanima uz gospodarenje otpadom. JLS počinju ulagati u infrastrukturu, te kod svojih mještana poticati odvojeno prikupljanje otpada kako bi u konačnici smanjili svoja davanja prema CGO – ima. Politički kontinuitet u provedbi projekata osobito se vidi u ovima koji su vezani za gospodarenje otpadom, rezimirala je, zaključivši kako veliki turizam znači veliki problem s odvojenim prikupljanjem otpada.

– U turističkim je okruženju teško održavati čiste frakcije i provoditi mjere odvojenog prikupljanja otpada. One županije koje nemaju visoko razvijeno prikupljanje otpada najčešće su one koje su izrazito turističke. U prošlo je godini tako u Zadarskoj županiji po stanovniku tako proizvedeno 750 kilograma otpada. Da sezona ne traje samo ljeti, pitanje je koliko bi još otpada imali, istaknula je profesorica.