Hrvati u ladicama čuvaju i do 20 milijuna eura zlata, a da to ni ne znaju

Količina zlata koja se nalazi u neaktivnim mobitelima hrvatskih građana u svojoj ukupnoj novčanoj vrijednosti može narasti i do 20-ak milijuna eura, pokazuju rezultati nove analize elektronskog otpada.

U investicijsko zlato ulaže oko 10 posto hrvatskih građana, a mnogi ga posjeduju i u nakitu. Dok je takav način štednje rasprostranjen, većina ne zna da se manje količine tog plemenitog metala nalaze i u njihovim ladicama, u obliku elektronike, upozoravaju u Aurodomusu.

Naime, kako ističu, u prosjeku, oko 51 posto stanovnika Europske unije drži stare mobitele kod kuće umjesto da ih baci, pokloni ili reciklira. U Hrvatskoj je ta brojka nešto niža, oko 41,22 posto, no broj čuvanih uređaja svejedno je ogroman, što otvara razne mogućnosti za njihovo recikliranje i ponovnu primjenu.

5 milijuna starih mobitela

Analiza pokazuje da upravo odbačeni i zaboravljeni mobilni telefoni sadrže male količine zlata koje zbirno mogu dosegnuti veliku novčanu vrijednost.

Prema HAKOM-ovim podacima, u Hrvatskoj postoji preko 4,7 milijuna aktivnih mobitela, puno više od ukupnog broja stanovnika, dok se procjenjuje da je onih nekorištenih i još više, oko 5 milijuna.

Prosječan moderni smartphone u svojim komponentama poput konektora i matičnih ploča tako sadrži zanemarivih 0,034 grama zlata, no s obzirom na brojku od 5 milijuna neaktivnih mobitela u Hrvatskoj, ukupan zbroj iznosi 170 kilograma zlata koje skuplja prašinu u domovima hrvatskih građana.

Zlato se u mobitelima većinom nalazi u sljedećim komponentama: u tiskanoj pločici (PCB), gdje je prisutna najveća koncentracija zlata, u električnim konektorima poput onih za bateriju i punjenje, u čipovima i integriranim sklopovima te u procesorskim i komunikacijskim modulima.

Mala zlatna žila

Vrijednost takvog zlata svojom preradom može dostići čistoću onog investicijskog, čiji se jedan kilogram procjenjuje na 115.120 eura.

Shodno tome, potencijalna zaliha zlata koja se krije u mobitelima hrvatskih građana u svojoj novčanoj vrijednosti može narasti i do otprilike 19,6 milijuna eura, što je više i od godišnjih prihoda najvećih hrvatskih zlatarni.

Prosječno kućanstvo u Hrvatskoj čuva tri do četiri stara mobitela, što znači da u svakom domu spava otprilike 0,12 grama zlata. To se, dakle, pretvara u iznos od otprilike 13,95 eura novčane vrijednosti.

Pojedinačno, to nije puno, no njegovo izvlačenje količinski bi se isplatilo na industrijskoj ili reciklažnoj razini. Sveukupno, dovoljno je za uvidjeti kako je u Hrvatskoj rasprostranjena mala zlatna žila koje ljudi često nisu ni svjesni, zaključuju u Aurodomusu.