Kao glavni uzroci krize navode se makro neizvjesnost (Trumpove carine, strah od nove inflacije i manjih rezova kamata nego što se očekivalo) masovno zatvaranje pozicija, slabije institucijsko ulaganje i inače slabiji sezonski volumen trgovine u prosincu.


Legitimnost


Analitičarka Deutsche Banka Marion Laboure kaže da je sve što se događa posljedica sve veće legitimnosti bitcoina i ostalih kriptovaluta. Tako i njegovi temeljni razlozi pada postaju tradicionalniji.




„Suprotno od prethodnih slomova potaknutih prvenstveno špekulacijama u maloprodaji, ovogodišnji pad dogodio se usred značajnog institucionalnog sudjelovanja, razvoja politika i globalnih makrotrendova“, rekla je Laboure.


Većina analitičara kaže da je ovaj pad kao duboka, ali zdrava korekcija unutar dužeg ciklusa. Očekuju oporavak i rast tijekom iduće godine.




Nic Puckrin, investicijski analitičar i suosnivač The Coin Bureaua, također kaže kako se pravila velikih kriptosistema polako približavaju pravilima klasične burze.


“Da, trenutno smo u kripokrizi, ali povijest pokazuje da su upravo najgori periodi donosili najjače oporavke. Ako ulažete dugoročno, ovo može biti velika prilika. Ako trgujete kratkoročno, trenutno je izuzetno rizično i bolje je pričekati jasnije signale.”


Kriptovalute su digitalan novac koji postoji samo na internetu, nije ga izdala nijedna država niti banka, već se stvara i prenosi preko decentralizirane mreže računala pomoću tehnologije zvana blockchain. Najpoznatija je Bitcoin, a služe za plaćanje, štednju ili ulaganje, ali su cijene izrazito nestabilne jer ovise samo o ponudi i potražnji na tržištu.


Tako je zvučala početna definicija kriptovaluta no jasno je da one polako postaju sve reguliranije.


Regulacija


Unutar EU-a regulacija tržišta kriptoimovine (MiCA) stupila je na snagu još 2023. godine, ali u više faza. MiCA vodi jedinstvena pravila EU tržišta za kriptoimovinu i pokriva ono što trenutno nije regulirano postojećim zakonodavstvom o financijskim uslugama.


Ključne odredbe za one koji izdaju i trguju kriptoimovinom (uključujući tokene s referencom na imovinu i e-novac tokene) odnose se na transparentnost, objavljivanje, autorizaciju i nadzor transakcija.


Novi pravni okvir, koji polako prihvaćaju sve članice EU, uvodi reguliranje kriptoimovine i osiguranje da su potrošači bolje informirani o povezanim rizicima.


I SAD je putem saveznih agencija ove godine stvorio kombinaciju strože kontrole i selektivne otvorenosti. Drugim riječima – definiranje jasnijih pravila za isplatu kriptonovca u klasičnom novcu.


Analitičari iz platforme za trgovinu Bitunixa kažu kako je kriptotržište ušlo u fazu „institucionalizacije uz osjetljivost“, odnosno regulacija stvara poticaje za rast i likvidnost, ali i dalje na sve utječu rizici i geopolitički šokovi.


Stablecoini (vrsta kriptovalute čija je vrijednost vezana uz neku stabilnu imovinu) krajem tekuće godine bili su u fokusu zakonodavaca i banaka velikih država. Neke države rade na vlastitoj regulaciji i poticanju stablecoina, a druge pojačavaju restrikcije.


Oporavak


Cathie Wood, izvršna direktorica Ark Investa, vjeruje u brzi oporavak. “Pad je privremen, povrat likvidnosti i trajni tehnološki napredak ukazuju na oporavak. Kriptovalute će ostati snažne“, rekla je.


Wood vjeruje da je veliki razlog pada vrijednosti kriptovaluta to što tržišta rizične imovine i dalje snažno reagiraju na monetarnu politiku velikih središnjih banaka.


Više kamatne stope, smanjena likvidnost, oprez investitora uzrokuju odljeve iz rizičnijih segmenata tržišta, uključujući kriptoimovinu.


Iako dominiraju optimistični pogledi, postoje i oprezni analitičari koji upozoravaju na nastavak nestabilnosti zbog nesigurnosti svijeta u kojem živimo.


Većina ih se ipak slaže kako dugoročno kriptovalute moraju doći u novi ciklus rasta.