“Protestiramo zbog tri godine skupova koji se događaju pod egidom ‘vjernici mole’, a ustvari mislim da je to politički čin kojim se zahtijeva nešto što se protivi Ustavu i nizu međunarodnih konvencija kojih je Hrvatska potpisnica”, rekla je Sarnavka u izjavi novinarima nakon što je Hrvatskom saboru, Vladi i Ustavnom sudu predana peticija s više od 60 tisuća potpisa kojom se traži micanje molitelja s glavnih gradskih trgova.




Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, inicijatorice peticije na glavnom zagrebačkom trgu položile su crvene ruže, u spomen na žene žrtve femicida.


”Kada netko traži da žene budu pokorne i da se podrede autoritetu muškaraca, onda moramo podići glas jer smatramo da se takve poruke u 2025. godini, u javnom prostoru, na trgovima, ne smiju odobravati i dopuštati”, kazala je.


Broj potpisa pokazuje, istaknula je Sarnavka, da su ljudi nesretni, frustrirani i da žele drugačije društvo. Citiranjem evanđelja po Mateju htjela je, kaže, podsjetiti vjernike što je Isus Krist govorio svojim sljedbenicima.


”Kada moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata i pomoli se svome Ocu koji je u skrovitosti. Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti”.


Incident s prošlotjedne javne molitve u Zagrebu kada je mlađi muškarac gazio ruže položene za žene žrtve nasilja, zbog čega ga je policija prekršajno prijavila nije jedini, napomenula je Arijana Lekić Fridrih.


‘”Vidjela sam da se bratstvo izoliralo od tog slučaja. Ali kada će se distancirati od Splita, kada sam na Peristilu zadobila ozljedu vrata i doživjela stampedo te kada je policija bila u dosluhu s tim takozvanim moliteljima ?”, pitala je Lekić Fridrih.


S predsjednikom Domovinskog pokreta Ivanom Penavom složila se da su zabrane opasni presedan. Penava je  jutros izjavio da bi, ako se već traži micanje molitelja s trgova, također trebalo izmijestiti i Gay Pride.


”Međutim, razlog zbog kojeg ćemo mi tražiti zabranu je taj što smo našli uporište u zakonu i Ustavu, i to ćemo riješiti sudskim putem. Pozivam Penavu da učini isto”, poručila je Lekić Fridrih.


Prikupljeni broj potpisa nazvala je “daškom optimizma” i pokazateljem da se građansko društvo budi.