Volonteri danas obilježavaju svoj dan. Lucija radi s ratnim izbjeglicama i otkriva: Djeca funkcioniraju normalno, a nose strašne priče

Danas, 5. prosinca, obilježavamo Međunarodni dan volontera, s ciljem iskazivanja zahvalnosti svim pojedincima i organizacijama koje ulažu svoje vrijeme, znanje i energiju kako bi pomogli drugima. Volonteri povezuju ljude, grade povjerenje i potiču pozitivne društvene promjene, a volontiranjem razvijamo empatiju, odgovornost i osjećaj pripadnosti, učeći istovremeno i o samima sebi.

Društvo dobrodošlice

Cilj Volonterskog centra Zadar, stupa volontiranja u gradu, upravo je promicanje volonterskog rada u lokalnoj zajednici, okupljanje zainteresiranih za volontiranje i organizacija kojima su volonteri potrebni na jednom mjestu te poboljšanje kvalitete života korisnika uslugama volonterskog rada. Mjesto je to informiranja, educiranja i povezivanja svih koje žele volontirati s organizacijama, akcijama i aktivnostima u kojima su volonteri potrebni, a Centar djeluje od 2013. godine kao program Udruge socijalnih radnika Zadar.

Uz brojne projekte i aktivnosti, usmjerene, primjerice, na pomoć u učenju ili pomoć starijima, Volonterski centar već godinama predano radi kako bi olakšao integraciju Ukrajincima kojima je, uslijed ratnih razaranja, Zadar postao novi dom. Po dolasku u drugu zemlju, suočavaju se s izazovima prilagodbe na novu kulturu, jezik i okolinu, ali i donose sa sobom svoje priče, talente i snove te obogaćuju naše društvo na mnogo načina. Bez obzira na razlike u jeziku, kulturi ili navikama, svi dijelimo zajedničku želju za sigurnošću, dostojanstvom i pravednošću, a njihova prisutnost podsjeća nas na potrebu za solidarnosti, empatijom i suosjećanjem kako bismo uistinu postali društvo dobrodošlice.

U skladu s tim, Volonterski centar Zadar za raseljene osobe iz Ukrajine organizira različite aktivnosti vezane uz integraciju izbjeglica i tražitelja azila u lokalne zajednice kao što su tečajevi hrvatskog jezika za odrasle, grupu podrške, individualnu podršku te uključivanje u program volontiranja u Domu za stare i nemoćne Zadar. Od dodatnih aktivnosti, nude još i tečaj engleskog jezika za odrasle, kreativne radionice za djecu i odrasle, psihoterapijske radionice, posjete muzejima i uključivanje u različite sportske, kulturne i društvene aktivnosti grada Zadra, kao i ostale aktivnosti sukladne potrebama korisnika.

Školovanje i rad

Od samog početka u ove je aktivnosti kao volonterka uključena Lucija Gobin, sada i koordinatorica projekta, koja nam je ispričala kako se Ukrajinci prilično brzo prilagode, usprkos traumama.

Lucija je oduvijek voljela pomagati, a kada je započela ruska agresija na Ukrajinu, kao apsolventica ruskog jezika i antropologije i etnologije, uključila se i formalno u volontiranje, držeći tečajeve hrvatskog jezika.

– Na početku smo puno radili i s djecom, u malom uredu Volonterskog u gradu. Nije bilo lako, radili smo puno, no ništa nije bilo teško, vidjeli smo koliko im znači naša podrška i koliko su zahvalni. To je najljepša nagrada, započinje Lucija.

Radeći s djecom, dalo se primijetiti kako im je često nedostajala muška figura, bili bi oduševljeni kada bi se pojavio volonter.

– Tražili su samo bliskost i povezanost, njima bi često bilo dovoljno samo da se netko igra s njima. A djeca uvijek, bez obzira na sve traume, donose neku pozitivnu energiju. Čini mi se kako većina funkcionira potpuno normalno, tek bismo kasnije saznali kakvu strašnu priču nose. Mnogi od njih su izgubili dom, nemaju se gdje vratiti, obitelji su razdvojene. O ratu rijetko govore, no tišina koja zavlada na spomen Ukrajine kaže nam sve, priča nam emotivno Lucija.

A prema podacima MUP-a, u Zadru je, premda brojka konstantno varira, oko 800 Ukrajinaca. Djeca i mladi jako brzo nauče hrvatski jezik, posebno oni koji idu u hrvatske škole, dok starijima ide nešto teže.

– Imaju mogućnost pohađati hrvatsku školu, a istovremeno online nastavu iz Ukrajine, no oni koji se drže isključivo ukrajinske škole teže se socijaliziraju i zatvoreniji su. Neki su se upisali na sportove i zborove, uklopili su se. Mnogi odrasli rade, neki su otvorili obrte, najčešće uslužne, poput čišćenja. Snalaze se u sezoni, a primijetila sam da se u zadnje vrijeme povećao broj muškaraca, posebno u IT sektoru, jer su se promijenili zakoni i granice za mobilizaciju. Sve su to ljudi koji rade, recimo to tako, obične poslove i bore se za vlastitu egzistenciju, govori Lucija.

Uključeni u volontiranje

Zadrani uglavnom pokazuju razumijevanje i empatiju, no postoje i oni koji zbog trenutne ekonomske situacije gledaju na njih drugačije, misleći da imaju veća prava. No, Ukrajinci samo žele biti prihvaćeni i imati siguran dom. Uče o hrvatskim običajima pred velike blagdane i sl., a imali su i izložbe, glazbene večeri gdje se prožimala i ukrajinska i hrvatska kultura. Također, i sami Ukrajinci su se uključili u volontiranje.

Sanjin Strukic/PIXSELL

– U Domu za starije i nemoćne igraju društvene igre s korisnicima i pomažu im u osnovnim informatičkim stvarima. Starijima puno znači njihovo društvo, a i Ukrajincima to ponekad vraća osjećaj bliskosti, podsjeti ih na njihove bake ili djedove. Isto tako, jedna volonterka redovito drži radionice vezenja koje svi jedva čekaju. Imamo i ukrajinskog volontera koji izvrsno zna engleski i već dvije godine vodi tečaj engleskog, što je posebno korisno za ljude srednje životne dobi, kazuje Lucija.

Posebnu ulogu ima i Olha Luhova, kulturna medijatorica koja se iznimno dobro integrirala i puno pomaže novopridošlima.

– I sama prolazi proces priznavanja kvalifikacija; iako ima dvije diplome visokog obrazovanja, morala je donositi potvrdu da je završila osnovnu školu. To je realnost s kojom se mnogi suočavaju, navodi Lucija primjer bespotrebne birokracije.

U radu s Ukrajincima trenutačno je petero volontera, imaju stalnu bazu, no zbog, primjerice, preseljenja ili završetka studija, brojka se često mijenja.

– Jako nam je zanimljivo i dinamično. Volonteri osmišljavaju dio materijala i vode tečajeve samostalno, uz postojeće priručnike. To im pomaže u profesionalnom razvoju, posebno jezično usmjerenim studentima. Meni je to iskustvo bilo iznimno korisno, kaže Lucija.

Važan korak

Volontiranjem, naglašava naša sugovornica, možete dobiti nevjerojatno puno; nova iskustva, osjećaj ispunjenosti, bolji uvid u potrebe zajednice, priliku da upoznate divne ljude koji mijenjaju živote drugih.

– Volontiranje potiče aktivno sudjelovanje u društvu, razvija komunikacijske vještine, empatiju i samostalnost. U današnjem vremenu, kada su mladi često zatvoreni u svoj digitalni svijet, volontiranje je možda i najbolji način da se izađe iz tog okvira, napravi nešto dobro i pritom izgradi sebe, poručuje Lucija i poziva sve zainteresirane da naprave prvi korak, što je nerijetko najteže, i jave se u Volonterski centar gdje će dobiti sve informacije.

– To je i smisao Volonterskog centra; povezivanje ljudi, organizatora i volontera te poticanje sudjelovanja u zajednici, ističe.

Na koncu, Lucija naglaša i kako su prethodni djelatnici postavili čvrste temelje za djelovanje, zahvalni su sada županijskom pročelniku, nekad voditelju Josipu Vidovu, kao i nekadašnjoj voditeljici Mariji Špaleti, zaposlenicama Ivani Marinović i Fani Marinović koji su dali veliki obol u radu s ukrajinskim izbjeglicama. Za nastavak priče brine se nova ekipa Volonterskog centra Zadar, koju osim Lucije čine, Andrej Fric i Ana Franjković Miočić uz podršku predsjednice Udruge socijalnih radnika Zadar Ljiljane Fabac.

– Nadam se da ih nećemo razočarati, dodaje kroz smijeh 30-godišnja djevojka velikog srca.